Uoči sjetve, savjetodavci podsjećaju na važnost deklariranog sjemena zbog smrdljive snijeti

Uskoro kreće sjetva ozimih žitarica, a stručnjaci iz Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede podsjećaju na važnost sjetve deklariranog sjemena u borbi protiv pojave smrdljive snijeti (Tilletia spp.)

"Kao osnovna mjera u borbi protiv smrdljive snijeti preporučuje se sijati isključivo certificirano, kvalitetno tretirano sjeme", ističe dipl.ing.agr. Marija Prnjak.

Na njihovoj stranici pojašnjeno je kako sukladno Pravilniku o doradi sjemena s poljoprivrednog gospodarstva (NN 41/2023) poljoprivredni proizvođač može koristiti sjeme s poljoprivrednog gospodarstva biljaka domaćina štetnog organizma Tilletia spp. uz uvjet da je provedena laboratorijska analiza sjemena na prisutnost spora Tilletia spp. i da je rezultat analize negativan.

Radi se o, pojašnjavaju, gljivičnoj bolesti žitarica. Ona napada pšenicu, ječam, raž, tritikale, ali i mnoge uzgajane trave i travnate korove (ljulj, ovsik, oštrica, pirika, vlasulja vlasnjača i druge).

Kako prepoznati da je usjev zaražen?

"U svjetskim je razmjerima smrdljiva snijet žitarica opisana kao bolest nerazvijenih naroda, koji u sjetvi zbog neimaštine ili neznanja koriste staro sjeme iz vlastite reprodukcije tzv. "tavanušu” ili “sjeme s tavana"", podsjeća te dodaje da se ova gljivična bolest još uvijek javlja na našim oranicama jer se uzročnici bolesti iz jedne u drugu proizvodnu sezonu prenose zaraženim sjemenom, odnosno sjetvom netretiranog (nedeklariranog) sjemena.

"Bolest se može održati u snetljivom zrnu čak 15-tak godina, odnosno proklijati u površinskom sjetvenom sloju nakon 2-3 godine", naglašava Prnjak. Jedna je, upozorava, od rijetkih bolesti protiv kojih se ne možemo boriti prskanjem usjeva fungicidima u vegetaciji, a jedine mjere kemijske zaštite protiv ove opake bolesti se poduzimaju tretiranjem sjemena fungicidom.

A kako prepoznati da je zrno zaraženo, to se, poručuju, može vidjeti tek pred samu žetvu. Naime, zdravi klasovi su povinuti od težine zrna, dok su zaraženi klasovi nakostrušeni i strše uvis, jer su pljevice razmaknute radi snetljivih zrna.

"Snetljiva zrna su lakša, okruglasta, tamna, te kraća i deblja u usporedbi sa zdravim zrnom. Vanjski dio zrna je očuvan, a unutrašnjost je ispunjena crnom, prašnom masom neugodna mirisa." U pravilu su sva zrna u klasu zaražena.

Vizualno pregledati usjeve biljaka!

Važno je naglasiti da snetljiva zrna pucaju u kombajnu tijekom žetve i spore zaraze zdrava zrna na način da se zadrže na površini zrna. Ako se posije zaraženo sjeme, dobiva se usjev zaražen smrdljivom snijeti, koji se mora propisno zbrinuti.

Prnjak poručuje kako su posjednici biljaka domaćina obvezni u razdoblju koje prethodi žetvi vizualno pregledati usjeve biljaka domaćina na eventualnu zarazu štetnim organizmom te, ako se posumnja na zarazu štetnim organizmom, posjednik bilja obvezan je o tome odmah obavijestiti nadležnog fitosanitarnog inspektora.

Sukladno Naredbi o poduzimanju mjera za sprječavanje širenja i iskorjenjivanje smrdljive snijeti - Tilletia spp. (NN 80/2013), zaraženo ili kontaminirano bilje mora se zbrinuti na jedan od sljedećih načina: zaoravanjem ili zakapanjem u tlo, i to tako da se spriječi širenje zaraze; korištenjem za proizvodnju biogoriva ili na druge stručno opravdane načine.

"Kombajne, prijevozna sredstva, elevatore i druga sredstva za rad koja su došla u doticaj sa zaraženim ili kontaminiranim biljem potrebno je dekontaminirati. Zaraženu pšenicu ne koristiti za ishranu ljudi i životinja, jer može doći do trovanja", upozorila je.