U Slavoniji tavanušom zasijano 800 hektara

U Slavoniji je već zasijano 800 hektara površina pod pšenicom nedorađenim sjemenom - tzv. tavanušom, a pravilnik koji priprema Ministarstvo poljoprivrede i koji bi poljoprivrednicima trebao dopustiti sjetvu vlastitog sjemena još nije na snazi, izjavio je jučer Stanko Zdravčević, tajnik Zajednice udruga Slavonije i Baranje, na raspravi koju je u Županijskoj komori Osijek organiziralo udruženje sjemenara Hrvatsko sjeme o temi mogućih šteta koje bi mogle nastati ako se dopusti sjetva takvog sjemena.

Zdravčević je naveo kako je stav Zajednice, ali i njegov osobni, da se svima koji su zasijali tavanušu ne isplate poticaji, a u slučaju da dođe do pojave bolesti smrdljive snijeti da sami snose troškove štete te da ih i nadoknade onima koji su sijali certificirano sjeme, a zaraza se proširila i na njihova polja. Naime, prije deset godina u Slavoniji i Baranji srdljiva snijet nanijela je velike štete jer se tada sijalo netretirano sjeme merkantilne pšenice.

Direktor udruženja Hrvatsko sjeme Drago Čorić naveo je da postoji velika opasnost od pojave bolesti, ali i širenja zaraze na polja na kojima je sijano dorađeno i deklarirano sjeme. Čorić je u ime sjemenara kazao kako su oni neugodno iznenađeni što prilikom izrade pravilnika koji bi trebao dopustiti sjetvu tavanuše struku nitko ništa nije pitao.

Dr. Zvonimir Zdunić, ravnatelj Poljoprivrednog instituta Osijek, naveo je da su oni koji žele uvesti u sjetvu tavanuše malo uranili.
- Poljoprivredni institut protivi se tome da se uvede sjetva tavanuše na polja jer bi mogla imati nesagledive negativne posljedice. Svoje sam neslaganje s tom odlukom osobno izrazio i ministru Petru Čobankoviću - rekao je Zdunić te dodao kako vjeruje da će se u tom dijelu oko spornog pravilnika nešto i promijeniti.

Ravnatelj Zavoda za sjemenarstvo i rasadničarstvo Osijek Ivan Đurkić kazao je kako u Europskoj uniji proizvođači imaju mogućnost sijanja farmerskog sjemena, ali je upozorio kako su u EU definirane i obveze farmera.
- Farmeri koji siju vlastito sjeme moraju proizvođaču tog sjemena platiti naknadu, odnosno ne mogu bez dozvole selekcionara sijati određenu sortu. Kod nas selekcionari nisu zaštitili svoje sorte, a nažalost ni ovo što se pokušava proturiti spornim pravilnikom nije ni farmersko sjeme.

Pravilnik, naime, propisuje samo to da se ne mora sijati certificirano sjeme, ali ne propisuje što se mora sijati - upozorio je Đurkić te dodao da je, srećpm, ove godine ipak velik dio površina pod pšenicom zasijan kvalitetnim, dorađenim sjemenom.

Autor: Zdenka RUPČIĆ