U 10 godina moramo izmijeniti sortiment pšenice

Agrarnu 2015. godinu predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore Mato Brlošić ocijenio je jednom od lošijih u posljednjih pet godina. Razlozi tome prvenstveno su u iznimno lošim klimatskim prilikama, ali i vrlo lošoj i selektivnoj agrarnoj politici koju je proteklih godina provodila dosadašnja Vlada RH.

Brlošić, kao i svih poljoprivrednici istočne Hrvatske, nada se puno boljoj 2016. godini prvenstveno očekujući pozitivni zaokret u agrarnoj politici koja bi trebala u zadnji tren spasiti hrvatsko selo i seljaka.

Je li odzvonilo tavanuši?

"Burna godina na hrvatske poljoprivrednike. Krenuli su i prvi ruralni natječaji za male i mlade poljoprivrednike, a rezultati su pokazali da je samo 180 velikih poljoprivrednih tvrtki u mogućnosti koristiti sredstva, oko čega se još uvijek vodi rasprava. Po prvi put su potpore isplaćene po uzoru na europske proizvođače, i to u listopadu tekuće godine.

2015. je bila puna iznenađenja, ali ne onih pozitivnih. Pred kraj su se vremenski uvjeti malo popravili, za razliku od početka i sredine godine kada su nas pogađale proljetne kiše, ekstremno visoke ljetne temperature, a kišna je bila i jesen kada se trebalo početi sijati. Kodeks za otkup žitarica je bio ove godine na testiranju.

Trebamo Pravilnik o farmerovom sjemenu po uzoru na druge europske zemlje gdje se treba omogućiti poljoprivrednicima da posiju svoje sjeme. Kod nas većina sortimenta pšenice ne zadovoljava europske kriterije što se tiče proteina. On ima svoju kvalitetu, ali europski pravilnici takvu pšenicu nisu stavili u svoje okvire.

Pravilnik o farmerovom sjemenu - izmijeniti sortiment

Što pšenica sadrži proteina, to je kvalitetnija i bolja. Naše sjemenarske kuće moraju napraviti kvalitetnije pšenice ili će naši ratari posegnuti za uvoznim sjemenom. Svjesni smo i razmišljamo o blažoj primjeni Kodeksa. Sortiment se ne može izmijeniti u kratkom vremenu, minimalno je potrebno pet do 10 godina. Ove godine ćemo Kodeks prilagoditi, ali poljoprivrednici moraju učiniti isto.

Poljoprivrednici se okreću uljaricama, eko uzgoju

Poljoprivrednici se okreću uljaricama, a za njih postoje i preradbeni kapaciteti. Povećavaju se površine pod višegodišnjim nasadima, eko proizvodnjom. Ne sije se samo pšenica, hvata se ritam europskog proizvođača, kalkulira se i trudi proizvoditi dohodovne kulture. U Hrvatskoj je najveći problem trženje poljoprivrednih proizvoda sa izuzetno niskim cijenama, a sljedeći korak je zajednički izaći na tržište.

Mala zainteresiranost je za sjetvu šećerne repe, najdohodovnije kulture dosad u RH, zbog određenih problema na tržištu šećera i smanjene otkupne cijene zadnje godine. Puno ih je odustalo, ali se polako vraćaju zbog boljih uvjeta.

Ministarstvo se poigralo našim poljoprivrednicima

Tijekom natječaja ruralnog razvoja nije se držalo pravila. Direktiva EU kaže da se sredstva moraju potrošiti u ruralnom dijelu i da određeni parametri moraju biti zadovoljeni. U zadnjem trenutku su dozvolili zajedničke projekte i malo se poigrali s našim poljoprivrednicima. Prošlo je puno firmi koje su registrirane netom prije otvaranja natječaja. Najgore će biti ako se natječaj sruši. No bolje je da se sruši pa da to odradimo kako treba nego da sredstva nezasluženo dobiju oni kojima taj novac nije namijenjen", govori Mato Brlošić, predsjednik HPK.

Foto: PIXSELL