Pretraga tekstova
Britanski poljoprivrednik je postigao rekordan prinos ozime pšemice i ječma po posebnom agronomskom programu.
Dva svjetska rekorda u uzgoju žitarica uspio je srušiti britanski proizvođač Tim Lamyman na svojoj farmi Worlaby, Lincolnshire. On je postigao službeni Guinnessov svjetski rekord za prinos ozime pšenice DSV Champion 2022. godine, piše CPM Magazine. Drugi svjetski rekord je za ozimi ječam.
Prinos njegove pšenice bio je 17,96 t/ha čim je nadmašio postojeći svjetski rekord od 17,40 t/ha koji je postignut na Novom Zelandu 2020. godine.
Lamyman ističe da su on i njegov tim znali da postoji potencijal s posebnim agronomskim programom Ecoculture Biosciences koji su razvili Frontier i BASF. Primijenili su poseban sustav prihrane usjeva Bionature. Tri puta su dodavali 103,5 kg/N, što je ukupno 310,5 kg N/ha dušika. Koristili su Bionature Delta K, za aktiviranje strukture korijena, i TipTop. Tako je ukupan dušik primijenjen na usjev dostigao 314 kg/ha.
Odlučili su se za navedenu sortu zbog specifične osobine visokih prinosa. Prema oplemenjivaču DSV Championa, dr. Mattu Kertonu, potencijal sorte je bio jasno vidljiv od rane faze njenog oplemenjivačkog puta, a pokazala se dobrom i u različitim situacijama rasta, uključujući ranu ili kasnu sjetvu na teškim ili lakim tlima.
Lamyman kaže da je najbolji svjetski prinos zasijan 22. rujna sa 125 kg/ha i 24. rujna sa 150 kg/ha s Vibrance Duo sjemenom.
“Ovo je još uvijek bilo 20 posto ispod naše standardne stope kako bi se uzela u obzir Championova fantastična sposobnost da nastavi busanje. Do veljače 2022. oba usjeva su izgledala kao da bi mogli postići savršenih 600 do 650 biljaka/m².
Drugi rekord koji je Lamyman oborio bio je u uzgoju ozimog ječma na plodnim i glinovitim tlima, naveo je Ecoculturebs. Uspio je dobiti prinos od 16,21 t/ha, što je za 2 t/ha više nego prošli rekord. I pored vrlo sušnog proljeća, usjevi su pustili duboko korijenje tijekom sušne jeseni, a vapnenačko tlo je djelovalo kao spužva te očuvalo vlagu, održavajući snažan rast biljaka kroz proljetnu i ranu ljetnu sušu.
Pored ovih rekorda, britanski proizvođač je ove godine ostvario jedan od najvećih prinosa zabilježenih u uzgoju uljane repice od 8,98 t/ha.
Tagovi
Guinnessov svjetski rekord Prinos pšenice Prinos ozime pšenice Prinos ječma Prinos ozimog ječma Tim Lamyman Bionature
Autorica
Više [+]
Diplomirana inženjerka poljoprivrede s dugogodišnjim iskustvom u povrćarstvu, zaljubljenica u ekološku poljoprivredu i druge oblike alternativne poljoprivrede poput biodinamike i permakulture.
U sljedeće tri godine osigurana 64 milijuna eura za ulaganja u ribarstvo U Novalji je održan 28. Susret ribara Hrvatske obrtničke komore, koji tradicionalno okuplja ribare iz svih krajeva Hrvatske u tematskim predavanjima i raspravama o akt... Više [+]
U sljedeće tri godine osigurana 64 milijuna eura za ulaganja u ribarstvo
U Novalji je održan 28. Susret ribara Hrvatske obrtničke komore, koji tradicionalno okuplja ribare iz svih krajeva Hrvatske u tematskim predavanjima i raspravama o aktualnostima i problematici u ribarskoj djelatnosti. Jedno od najstarijih i najdugovječnijih stručnih okupljanja u Hrvatskoj otvorio je potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede, šumarstva i ribarstva David Vlajčić s državnim tajnikom Ivanom Matijevićem i brojnim suradnicima, uz predstavnike Zavoda za zaštitu okoliša i prirode, Instituta za oceanografiju i ribarstvo, Instituta Ruđer Bošković, Fonda za zaštitu okoliša, FLAG mreže i drugih.
Rasprave su obuhvaćale aktualnosti u ribarstvu, prilike, izazove i prijetnje, financiranje iz EU fondova, inspekcijski nadzor, modernu oceanografiju, ali i neke vrlo posebne teme poput uloge rastilišta i dekarbonizacije malog priobalnog ribolova.
Predsjednik Ceha za ribarstvo i akvakulturu HOK-a Stjepan Nedoklan istaknuo je kako je more toplije i slanije, pojavljuju se nove invazivne vrste, prepoznatljive domaće vrste polako iščezavaju te se mijenja vrijeme njihova mrijesta. Naglasio je neizvjesnost ulova, česte vremenske neprilike i fizički zahtjevan posao kao dodatan razlog za nedostatak radne snage u ribarstvu koja pogađa hrvatsko gospodarstvo, ali i nedostatak mladih te sve veću starosnu dob hrvatskih ribara. Dodao je da su hrvatski ribari opterećeni velikom količinom propisa, administracije i nametnutom digitalizacijom, kao i ograničenim brojem povlastica i velikim troškovima za održavanje flote.
Ministar David Vlajčić najavio je u predstojećem trogodišnjem razdoblju ulaganja u ribarstvo vrijedna 64 milijuna eura, istaknuvši da su prvi put ikada planirana ovako visoka razina državnih potpora u sektoru ribarstva. Rekao je kako je rebalansom za ovu godinu za potpore u ribartsvu osigurano 12 milijuna eura umjesto planiranih 6,5 milijuna eura.
„Ovakva podrška je ključna u izazovima s kojima se nosi ribarstvo, kako bismo sačuvali i pomogli sve manjem broju ribara koji su čuvari tradicije i načina života uz more. Suradnja Uprave ribarstva i Ceha za ribarstvo i akvakulturu HOK-a je stalna, kontinuirana i kvalitetna, najavljena sredstva za trogodišnje razdoblje dokaz su tome. Ipak, problema je puno i inzistirat ćemo na pronalaženju rješenja kako bi ribarski posao bio lakši i isplativiji“, rekao je predsjednik HOK-a Dalibor Kratohvil.
Susret ribara završava predstavljanjem zaključaka Ceha za ribarstvo i akvakulturu HOK-a za unapređenje ribarstva. Ribari HOK-a tako ponovno zahtijevaju bržu administrativnu obradu svih zahtjeva i isplatu mjera i potpora u ribarstvu. Potrebno je rasterećenje administrativnih obaveze u ribarskoj djelatnosti najviše zbog nametnute digitalizacije u obliku obaveze elektroničkog dostavljanja podataka. Očekuju smanjenje šteta uzrokovanih predacijom orade u školjkarstvu te traže brže rješavanje problema iskrcajnih mjesta za autorizirana plovila koja obavljaju gospodarski ribolov na moru.
Pripremio: Tomislav Radić
Damir Senjan
prije 1 godinu
Maja Celing Celić Kod nas po novom previše 200 kg, uleti terenska kontrola i udarite te po đepu kod isplate poticaja. Vucite dušik iz zraka da se smanji uporaba umjetnog dušika. Ja sam odavno smanjio uporabu dušičnih gnoiva, a vučem dušik iz zraka i prinosi veči. Sve sorte koje sijao ili sadio uzimao sam velike lisne mase da zemlju pretvaram u humosno tlo. Ovih dana orem i vidi se več i velika promjena, več i samoj boji zemlje iako je trnutno blato kod mene od od ovih kiša ali od žute ilovače več sam došao u dvije godine na crno smeđu boju zemlje i u oranju se sipa skoro ko pjesak.
Maja Celing Celić
prije 1 godinu
Mali poljoprivrednik, očito da može. Baš sam gledala koliko je dušika po hektaru kod njih uobičajeno. Slično je kao kod nas, do 200 kg/ha, ali ima slučajeva gdje ide i do 300 kg/ha https://lgseeds.co.uk/award-winning-growers-offer-nitrogen-strategy-tips-for-successful-milling-wheat-3/
Damir Senjan
prije 1 godinu
mali poljoprivrednik Pa Nizozemci bacaju 1000 kg dušika po hektaru i tako su si zeznuli zemlje.
mali poljoprivrednik
prije 1 godinu
Smije se bacati toliko dušika po hektaru?