Svaki ratar će dati prioritet kukuruzu nasuprot pšenici, ali kome prodati kad stočni fond tone?

Od klimatskih prilika preko slabijih prinosa do niskih otkupnih cijena protekle godine, domaći poljoprivrednici svejedno pronalaze tračke optimizma za agrarnu 2024.

"Sektor ratarstva je potonuo najniže, gotovo nikad tako nisko kao što je bila prošla godina. Cijene gotovih proizvoda su nam pale za 50 posto, prvenstveno kada govorimo o pšenici u odnosu na godinu prije, znajući da nam je repromaterijal poskupio. Ušli smo i u izuzetno skupu sjetvu. Po pitanju ratarstva 2023. je najbolje zaboraviti, a ako se ponovi, bit će katastrofa u tom sektoru", rekao je za Osječku televiziju dugogodišnji član Upravnog odbora Hrvatske poljoprivredne komore, Mato Brlošić.

Stočarstvo prošlo nešto bolje od ratarstva

Dodao je kako je velik problem predstavljala ukrajinska kriza te provoz pšenice koji je trebao ići kroz EU, što je za posljedicu imalo daljnji pad cijene ove kulture. Također, ističe, imali smo i veliki uvoz brašna iz Ukrajine koji je dodatno rezultirao manjom potražnjom domaće pšenice.

Naglašava i kako smo prošle godine imali značajne bolesti šećerne repe te da nas je po prvi put zadesila katastrofa u jeku njenog vađenja što je rezultiralo znatnim smanjenjem prinosa, kod nekih proizvođača i 100 posto.

Potom pojava afričke svinjske kuge koja je rezultirala i prosvjedima. Godina je ovo za koju Brlošić kaže: "Ne ponovila se" dodajući kako je sektor stočarstva ipak bio u nešto povoljnijem položaju, s obzirom na jeftiniju stočnu hranu, a i cijene proizvoda su bile relativno visoke, gotovo 100 posto što se tiče svinjogojstva.

Što će se sijati ovog proljeća?

"Ekonomski gledajući i uzimajući u obzir ulazne troškove jesenske sjetve i cijenu koja je sada na tržištu, bilo je neisplativo ulaziti u sjetvu pšenice, ječma ili uljane repice jer nijedan očekivani prinos ne može pokriti troškove ulaganja", pojašnjava Brlošić te govori da bi slijedom toga za poljoprivrednike bilo najbolje da u tu proizvodnju uopće nisu ni ušli jer unaprijed gube.

Posijalo se, kaže, ipak nešto manje nego prijašnjih godina. Poljoprivrednici su unazad nekoliko godina zaključili da im je bolje sijati u studenom i prosincu nego u listopadu. Prošla godina je bila baš suprotna, trebalo je krenuti u 10. mjesecu jer je kasnije bila ogromna količina kiša i sjetva nije bila moguća.

"To je dobro izniklo i bez mineralnog gnojiva, jer da se i ono bacalo, danas bi usjevi prerasli. Pšenica nije imala hrane na bacanje, sada je došla u najpogodniju fazu i spremna je izdržati ovaj vremenski nalet koji nam najavljuju", upozorava ovaj stručnjak.

Jedina kultura koja se 100 posto prerađuje u Hrvatskoj

Šećerna repa je jedina kultura kojoj je cijena prošle godine porasla te su ratari počeli sijati malo veće površine, napominje, kao i to da se s bolestima, nasreću, nisu susreli svi poljoprivrednici i svi tipovi zemljišta. No, sada je upitna ovogodišnja sjetva. 

"Nadam se da će i dalje biti zanimanja za nju jer može financijski pridonijeti proizvođaču, a i značajne su potpore da se održi ta proizvodnja jer je to jedina kultura koja se 100 posto prerađuje u Hrvatskoj", zaključuje Brlošić.

Za kraj, što se tiče kukuruza, ističe kako on zauzima najviše površina, a cijena mu je čak malo bolja od pšenice.

"Svaki ratar će dati prioritet kukuruzu nasuprot pšenice, samo se postavlja pitanje - s obzirom na to da nam stočni fond pada i tone dolje, hoćemo li moći te količine plasirati na domaćem tržištu", rekao je za kraj.

Više pogledajte u videoprilogu Osječke televizije: