Sumljiva kvaliteta zaštitnih sredstava

Gledajući polja pod ambrozijom (a sada je njeno vrijeme) i drugim korovima, iako su polja uredno tretirali zaštitnim sredstvima (čija je cijena u vrhu troškova proizvodnje), ratari Đakovštine sve glasnije međusobno iznose sumnju u kvalitetu zaštitnih sredstava na hrvatskom tržištu.

Sumnjaju da kvaliteta “otrova” plasiranih na našem tržištu nije istovjetna onoj na tržištima drugih zemalja u okruženju. Stoga đakovačka Udruga poljoprivrednika “Brazda” traži od nadležnih da kontrolne tvrtke provedu detaljniju provjeru tzv. aktivnih tvari metodom slučajnog uzorka.
- Ovo je godina katastrofe po pitanju korova! Mi, ratari, bacamo količine koje su navedene u službenim deklaracijama, no unatrag nekoliko godina imamo prava prostranstva oranica pod korovom što je znak da ta zaštita nije dovoljna, dok je, primjerice, u susjednoj Mađarskoj situacija mnogo bolja. Tretiramo površine, no korov nije uništen, a zaštita je skupa; primjerice, za šećernu repu ona stoji 4.000 kuna, a za kukuruz do 700 kn/ha. Stoga, ako mi uredno tretiramo, držimo se službene deklaracije, a korov - unatoč svemu - raste, imamo pravo sumnjati u kvalitetu aktivne tvari, pa i njeno razrjeđivanje, odnosno krivotvorenje. Struka se, pak, pravda kako su korovi postali otporni. Ako je to tako, onda neka struka poveća jakost aktivne tvari, tj. neka da naputak o njenom većem doziranju, kaže čelnik “Brazde” Matija Brlošić.

Pritužbe na kvalitetu herbicida stižu i s terena. Da nemaju isti utjecaj na otrove kao prije pet do deset godina, kaže, uočio je i ratar Ivan Dijanić iz Kuševca.
- Kao da “otrovi” više nisu što su nekad bili. Ili su oni zadnjih godina preslabi, ili su korovi postali otporni na tretiranje. Radim na zemlji 30 godina i prije je njihov učinak bio mnogo bolji, a zadnjih godina sve slabiji, pa sam i sam razmišljao što se nama, na našem tržištu, uopće plasira pod zaštitnim sredstvima. S druge strane, koštaju kao i gnojivo; za 20 jutara kukuruza ove sam godine za tretiranje dao 18.000 kuna i, opet je na polju korov, kaže Dijanić, pozdravljajući zahtjeve da se “otrovi” podvrgnu strožoj kontroli.

Korovi umanjuju urod i do 30 posto

Ratari procjenjuju da korovi umanjuju urod i do trideset posto, povećavaju primjese, otežavaju žetvu te povećavaju njene troškove. Ističu da pojačana kontrola zaštitnih sredstava treba krenuti već od njihovog uvoza, distribucije, pa sve do plasmana krajnjem korisniku.

Autor: Suzana ŽUPAN