Pretraga tekstova
Dogovor između seljaka i Čakovečkih mlinova
Međimurski proizvođači pšenice postigli su poslijepodne privremeni dogovor oko otkupne cijene pšenice s najvećim tamošnjim otkupljivačem pšenice i proizvođačem pekarskih proizvoda Čakovečkim mlinovima.
Na sastanku, održanom uz posredovanje međimurskog župana Ivana Perhoča, dogovoreno je da će Čakovečki mlinovi seljacima uplatiti razliku između traženih 95 lipa i ponuđenih 82 lipe po kilogramu ako se Žitozajednica, u čijem su sastavu i Čakovečki mlinovi, suglasi sa zahtijevanom cijenom. U vrijeme pregovora stotinjak je seljaka s osamdesetak traktora blokiralo silose Čakovečkih mlinova.
Poljoprivrednici traže otkupnu cijenu pšenice od 95 lipa po kilogramu, koju su ponudili Agrokor i Podravka, što s državnim poticajem od 15 lipa daje cijenu od 1,10 kuna za kilogram pšenice, a Čakovečki su mlinovi ponudili 82 lipe te su otkupljenu pšenicu i isplatili. Ako se Žitozajednica ne suglasi s cijenom od 95 lipa za kilogram pšenice, za što joj seljaci daju rok od deset dana, najavljeni su masovni prosvjedi u cijeloj Hrvatskoj.
Zaključak Žitozajednice o otkupnoj cijeni pšenice ovogodišnjeg roda u iznosu od 0,78 do 0,82 kuna po kilogramu ne obvezuje ni jednog otkupljivača, nego oni sami određuju svoje cijene, rekao je direktor Žitozajednice Dragutin Barišić upitan za komentar jučerašnjeg privremenog dogovora međimurskih poljoprivrednika s Čakovečkim mlinovima. Uz ogradu da nije obaviješten o tom dogovoru, Barišić kaže da zaključak Žitozajednice nikog ne obavezuje, da je preporučen raspon cijena "orijentacijske prirode" te da otkupljivači sami odlučuju.
Autor: H
Povezana biljna vrsta
Tagovi
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Oko 70% slatke vode koju ljudi koriste odlazi na poljoprivredu. Madani je rekao: "Milijuni poljoprivrednika pokušavaju uzgojiti više hrane iz smanjujućih, zagađenih ili nestajućih izvora vode. Vodni bankrot u Indiji ili Pakistanu, na primje... Više [+]
Oko 70% slatke vode koju ljudi koriste odlazi na poljoprivredu. Madani je rekao: "Milijuni poljoprivrednika pokušavaju uzgojiti više hrane iz smanjujućih, zagađenih ili nestajućih izvora vode. Vodni bankrot u Indiji ili Pakistanu, na primjer, također znači utjecaj na izvoz riže u mnoga mjesta diljem svijeta."
Naime, svijet je ušao u razdoblje "globalnog bankrota vode" koji šteti milijardama ljudi, navodi se u izvješću Ujedinjenih naroda. Prekomjerna upotreba i zagađenje vode moraju se hitno riješiti jer nitko ne zna kada bi se cijeli sustav mogao urušiti, što bi imalo posljedice na mir i društvenu koheziju, upozorava glavni autor izvješća, piše The Guardian.
https://www.theguardian.com/environment/2026/jan/20/era-of-global-water-bankruptcy-is-here-un-report-says
Đuro Japaric
prije 1 tjedan
Samo primitivni Hrvati i primitivnoj hrvatskoj poljoprivredi troše vrlo malo vode , a i smještaj veći vodotoka je nepovoljan , sjever Drava , jug Više [+] Sava , istok Dunav ! U središnjoj BRDSKOJ Slavoniji BEZ izgradnje malih i VELIKIH akumulacija NEMAMO vode za navodnjavanje ! PROTJERATI Slavonce , a naseliti ŽIDOVE , doktore za navodnjavanje !