Soja: Od "svete" biljke do strateške robe na svjetskom tržištu

Soja (Glycine max) potječe iz istočne Azije, gdje je uzgajana još prije više od 5.000 godina, osobito u Kini. U toj je zemlji bila smatrana jednom od "pet svetih biljaka", uz rižu, pšenicu, ječam i proso.

U Japan je soja stigla prije više od 2.000 godina, a u Sjevernu Ameriku tek krajem 18. stoljeća, oko 1765. godine. Međutim, širu gospodarsku primjenu u Sjedinjenim Američkim Državama dobiva tek u 20. stoljeću.

Ključna sirovina u prehrambenoj industriji

Danas je to ključna sirovina u prehrambenoj industriji (za proizvodnju ulja, proteina i stočne hrane) te sve važniji izvor za industriju biogoriva.

Prema podacima Svjetske organizacije za poljoprivredu i hranu (FAO), ukupna svjetska proizvodnja soje 2024./2025. iznosila je oko 395 milijuna tona. Glavna područja uzgoja nalaze se u Sjevernoj i Južnoj Americi, te Aziji.

Brazil je najveći proizvođač na svijetu, s udjelom od oko 40 posto i godišnjim volumenom većim od 160 milijuna tona. Slijedi SAD s udjelom od oko 33 posto i proizvodnjom od više od 118 milijuna tona.

Argentina proizvodi između 10 i 12 posto, a Kina od 4 do 5 posto ukupne svjetske soje, iako je Kina veći uvoznik nego proizvođač. Indija, iako manji proizvođač, bilježi stabilan rast, dok je Brazil prestigao SAD kao najvećeg svjetskog proizvođača oko 2020. godine.

Što se tiče Europske unije, godišnja proizvodnja u prosjeku je 2.921.000 milijuna tona što je oko 0,7 posto ukupne svjetske proizvodnje, stoji u izvješću Foreign Agricultural Servise (USDA) za 2024. godinu

Brazil najveći izvosnik ispred SAD-a i Argentine

Osim toga, Brazil je i najveći svjetski izvoznik, ispred SAD-a i Argentine, a većinom izvozi u Kinu, ali i u Europsku uniju i zemlje Bliskog istoka.

Kina je daleko najveći svjetski uvoznik i predstavlja čak više od 60 posto globalnog uvoza. U brojkama je to 95 milijuna tona godišnje, ponajviše za potrebe stočne hrane i proizvodnju ulja. Slijede Europska unija, Meksiko, Japan i Egipat. Kina

Suncokret: Zlatni cvijet poljoprivrede

Prema podacima OECD-FAO Agricultural Outlook, Brazil je u sezoni 2023./2024. imao rekordnu proizvodnju od više od 160 milijuna tona. SAD je 2018. godine zabilježio najveći povijesni prinos po hektaru od 3,6 tona. Kina kontinuirano ruši rekorde u godišnjem uvozu i povećava domaću proizvodnju kako bi smanjila ovisnost o uvozu.

Hrvatska godišnje proizvede oko 230.000 do 250.000 tona soje na površinama od približno 70.000 hektara, podaci su Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva. Velika većina proizvodnje odnosi se na GMO-free soju, što nam omogućava plasman na zahtjevna tržišta Europske unije.

Prema podacima Foreign Agricultural Servise (USDA), Bosna i Hercegovina godišnje proizvede oko 7.000 tona soje uglavnom na području Posavine. Iako BiH ima potencijal za rast, suočava se s izazovima poput nižih prinosa i slabije razvijene infrastrukture.

Srbija najveći proizvođač soje na Balkanu

Srbija je najveći proizvođač soje na Balkanu, a u 2024. godini prinos je bio 470.000 tona na više od 200.000 hektara, stoji u izvješću Foreign Agricultural Servise (USDA). Poznata je po visokokvalitetnoj GMO-free soji koju uspješno izvozi u zemlje EU i Švicarsku. Prinosi Srbiji često dosežu i do 3,5 tone po hektaru, što ju svrstava među najboljima u regiji.

Prema prognozama FAO, potražnja za sojinim zrnom i prerađevinama nastavit će rasti, osobito u Aziji i s Kinom kao ključnim tržištem. Očekuje se da će kineski uvoz rasti za 2-3 posto i doseći između 99 i 100 milijuna tona. Povećana potreba za stočnom hranom, osobito za svinjogojsku i peradarsku industriju, glavni je pokretač ovog rasta.

Što se tiče proizvodnje, Brazil planira dodatno povećati svoj output na 160-165 milijuna tona, ako vremenske prilike budu povoljne. SAD će zadržati stabilnu proizvodnju između 117 i 120 milijuna tona, iako suočen s rastućim troškovima proizvodnje.

Očekuje se da će sredinom 2025. prosječna cijena soje iznositi između 460 i 490 američkih dolara po toni, dok se krajem 2025. i početkom 2026. predviđa blagi pad na 430 do 450 USD/t. Sojino ulje bilježi pozitivan trend cijena zbog rastuće potražnje za biogorivima i smanjene ponude palminog ulja.

Soja ostaje jedna od ključnih globalnih strateških kultura, s Brazilom i SAD-om kao dominantnim proizvođačima, Kinom kao najvećim kupcem te sve većim potencijalom za europske GMO-free proizvođače.

^{*Naslovna fotografija: Shutterstock/Fotokostic, artistdesign.13}