Snijeg kao saveznik: Niske temperature pod bijelim pokrivačem ne prijete ozimim kulturama

Iako su niske temperature i snježni pokrivač često razlog zabrinutosti među poljoprivrednicima, struka poručuje da za većinu ratarskih kultura, osobito ozimih, razloga za strah nema. Naprotiv, aktualni zimski uvjeti mogu se smatrati jednim od povoljnijih scenarija za razvoj biljaka, ističe prof. dr. sc. Bojan Stipešević s Fakulteta agrobiotehničkih znanosti u Osijeku.

"Što se tiče ratarstva, stanje ozimina je jako dobro. Niske temperature su im čak i potrebne zbog unutarnjih biokemijskih procesa, takozvane vernalizacije", objašnjava Stipešević. Riječ je o procesu tijekom kojeg dolazi do preslagivanja proteina u biljci, što je nužno kako bi ozime žitarice mogle prijeći iz vegetativne u generativnu fazu, odnosno razviti klas i cvijet.

Bez tog hladnog razdoblja, naglašava profesor, pšenica i druge ozime kulture ne bi mogle pravilno ući u fazu formiranja prinosa. "To su kulture koje evolucijski trebaju niske temperature. One bez toga jednostavno ne mogu razviti generativne organe", kaže.

Snijeg štiti biljke od ekstremne hladnoće

Posebno važnu ulogu u zimskom razdoblju ima snježni pokrivač. Iako se iznad njega temperature mogu spuštati i do ekstremnih minusa, ispod vlada znatno blaža mikroklima.

"Snijeg je izvrstan izolator. Dok iznad njega može biti i minus 20 ili više stupnjeva, ispod je temperatura često tek nekoliko stupnjeva ispod ništice. To je za biljke ugodno okruženje", pojašnjava Stipešević.

Prema njegovim riječima, ključni dio biljke, takozvani čvor busanja, nalazi se na dubini od tri do pet centimetara ispod površine tla. Da bi se taj dio smrznuo, potrebne su ekstremne temperature od oko minus 45 stupnjeva, i to u uvjetima bez snijega. "Takve temperature trenutačno nemamo ni u Sibiru, a kamoli kod nas", dodaje.

Razlike u stanju usjeva mogu se pojaviti ovisno o tome kada su sijane. Oni koji su sijali ranije imaju razvijeniju lisnu masu, što u nekim situacijama može biti potencijalni problem.

"Kod ranije sjetve biljke imaju više lisne mase koja se sada jače pritišće uz tlo. Ako snijeg dugo potraje, može doći do pojačanog pobolijevanja", upozorava Stipešević. Ipak, naglašava da je to zasad samo mogućnost, koja ovisi o duljini trajanja snježnog pokrivača i daljnjim vremenskim prilikama.

Snijeg je odličan toplinski izolator usjeva - što sa snježnom plijesni?

S druge strane, kasnije sijani usjevi trenutačno su u vrlo povoljnoj situaciji. "Njihove vlati su kraće i ne pritiskaju se toliko uz tlo, što im ide u prilog", kaže profesor.

Bez obzira na vrijeme sjetve, korijen biljke ostaje zaštićen. Čak i ako dođe do oštećenja listova, biljka će se obnoviti. "Ako strada lisna masa, biljka će ponovno tjerati iz čvora busanja. To je njezin prirodni mehanizam zaštite“, ističe.

Stare kulture prilagođene zimama

Stipešević podsjeća da su žitarice kulture koje se uzgajaju desecima tisuća godina te da su se kroz povijest prilagodile zimskim uvjetima.

"Mi često zaboravimo da su te biljke preživjele puno teže zime nego što su današnje. One znaju ‘trikove’ kako preživjeti hladnoću", kaže. Dodaje da su današnje sorte dodatno prilagođene lokalnim uvjetima, što im daje još veću otpornost.

Prema njegovoj ocjeni, obilniji snijeg jedan je od najboljih scenarija koji se mogao dogoditi ove zime. "Snježni pokrivač znači akumulaciju vode. On se polako topi i ravnomjerno ulazi u tlo, što je izuzetno važno i za ozime i kasnije za jare kulture", naglašava.

Za razliku od obilnih kiša i bujičnih pljuskova, koji često brzo otječu s površine, otopljeni snijeg omogućuje dubinsko vlaženje tla. "Vidjeli smo proteklih godina kako bunari presušuju upravo zato što ga nije bilo. Ovakva zima pomaže obnovi zaliha vode u tlu", kaže Stipešević.

Jedan ozbiljan rizik: led i lom grana

Ipak, nisu svi aspekti zimskih oborina bez rizika. Profesor upozorava da najveći problem može nastati ako se kiša zaledi i u velikim količinama nataloži na granama višegodišnjih biljaka, odnosno voćaka.

"Ako se previše leda nakupi na granama, dolazi do mehaničkog opterećenja i pucanja. Imali smo takve situacije 1986. godine, a i sredinom 90-ih, kada su velike površine šuma i voćnjaka stradale", prisjeća se.

Ni crnogorica, koja je po svojoj građi prilagođena snijegu, nije imuna na jaku ledenu kišu. "Pod debelim ledenim okovima pucalo je sve, pa i borovi", dodaje.

Što je s drugim kulturama?

Osim pšenice, u poljima su i druge ozime kulture, ječam, raž, tritikale, ali i uljana repica. "Uljana repica, ako je posijana u optimalnom roku i dobro razvijena, nema problema pod snijegom", kaže Stipešević.

Snijeg i niske temperature imaju i dodatni pozitivan učinak, smanjuju populaciju štetnika, osobito glodavaca. "Miševi su najveći problem zimi jer ispod traže najbližu hranu, a to je pšenica. Ako ih niske temperature prorijede, to je veliki plus", ističe.

Zaključno, iako zima sa sobom nosi određene rizike, trenutačni uvjeti, prema riječima stručnjaka, u velikoj su mjeri povoljni za poljoprivredu. "Sve ima svoje pluseve i minuse, ali za ozime kulture ovo je uglavnom dobra priča", zaključuje prof. dr. sc. Bojan Stipešević.