Prema riječima višeg stručnjaka za ratarstvo Luke Lešića iz Poljoprivredno savjetodavne službe Vukovarsko-srijemske županije, snijeg je više nego dobrodošao u ovo doba godine za pšenicu i ječam, jer čuva biljku i predstavlja toplotnu izolaciju
Obilan snijeg koji je prošloga vikenda prekrio slavonska polja, pogoduje ozimim ratarskim kulturama jer ih štiti od niskih temperatura koje su se, nakon dugog i relativno toplog razdoblja, sa snijegom naglo spustile "debelo" ispod nule.
Prema riječima višeg stručnjaka za ratarstvo Luke Lešića iz Poljoprivredno savjetodavne službe Vukovarsko-srijemske županije, snijeg je više nego dobrodošao u ovo doba godine za pšenicu i ječam, jer čuva biljku i predstavlja toplotnu izolaciju.
"Na poljima je između 50 i 60 centimetara snijega, i u uvjetima kakvi su sada, sa izrazito niskim temperaturama, nema boljega za biljke od debelog zimskog pokrivača", navodi Lešić dodajući kako je za biljku bolje što je snijeg deblji, jer ju više i štiti.
Prema njegovim riječima, stručnjaci smatraju kako visina snijega od 1 centimetra uspješno može štiti biljku pri temperaturi od -1 stupnjeva Celzijevih. Iz toga proizlazi da, što su niže temperature, potrebniji je i viši sloj sniježnog pokrivača. Sadašnjih oko pola metra snijega na poljima, a čija visina zbog niskih temperatura ne opada, stoga je i više nego dostatna zaštita od niskih temepratura i smrzavanja.
"Biljki sada ne treba vegetacija, već mirovanje. I ona se sada i nalazi u toj fazi iščekujući više temperature i dolazak prolječa. Bilo bi dobro kada bi se snijeg što duže zadržao, a idealno bi bilo da se dogodi kao što je slučaj bio u prošlim vremenima naših kada je snijeg na poljima ostajao sve do kraja veljače te se tek onda počeo topiti. Tada bi usjevi imali idealne uvjete za daljnji rast", navodi Lešić.
Dodaje kako bi najgore za usjeve bilo da zatopli i otopi se sadašnji sniježni pokrivač, a potom padna temperatura zraka ispod ništice. "Bio bi to šok za biljke i pitanje je u kakvom bi stanju prolječe dočekale", navodi taj stručnjak.
Ove jeseni na poljima u Vukovarsko-srijemskoj županiji pšenicom je zasijano oko 35.000 hektara poljoprivrednih površina što je za oko 5.000 hektara više nego prošle godine. Topla jesen pogodovala je usjevima koji su, prema ocjeni poljoprivrednih stručnjaka, prije niskih temepratura i prvoga ovozimskog snijega, posve lijepo i jednolično iznikli obečavajući dobru, nadolazeću, ratarsku godinu.
Autor: Alen Kuns
Povezana biljna vrsta
Tagovi
Autor
Melita Abičić vozi autobus, no draže joj je sjesti u traktor i ići u polje
Ratari prelomili: Ove jeseni siju znatno manje obične pšenice, cilj je durum i proizvodnja tjestenine
Ove tri tvrtke imaju više površina pod ječmom nego stotine OPG-ova zajedno
U Hrvatskoj je šest proizvođača kojima površine pod pšenicom prelaze 1.000 ha
Ratari prelomili: Ove jeseni siju znatno manje obične pšenice, cilj je durum i proizvodnja tjestenine
Od zlatnog ulja do crnih brojki: U samo 4 godine nestalo 1.915 proizvođača uljane repice
Žetva: Rekordni prinosi pšenice mogli bi značiti i rekordnu, ali negativnu sezonu za kukuruz
U Hrvatskoj je šest proizvođača kojima površine pod pšenicom prelaze 1.000 ha
Ne riskirajte sezonu - neoriginalno sjeme nevidljiva je prijetnja prinosu
Ratari prelomili: Ove jeseni siju znatno manje obične pšenice, cilj je durum i proizvodnja tjestenine
Od zlatnog ulja do crnih brojki: U samo 4 godine nestalo 1.915 proizvođača uljane repice
Michael Horsch: Osjeća se energija napretka - hrvatska poljoprivreda ima budućnost
Damir Senjan
prije 3 tjedna
Đuro Moj kako je je, mi svi iz ove kože ili vremenskih neprilika nemožemo nikuda. Sreča u svemu da kukuruz nije nastradao, ima negdje mestimično malo Više [+]
