Slama nikad traženija

Dok su prijašnjih godina u ovo vrijeme gotovo svakodnevno sirene s vatrogasnih vozila upozoravale da je negdje izbio požar, a u srpnju je u pravilu bila riječ o strnjacima, ove godine toga gotovo da nema. Razlozi tome, doznajemo od Matije Brlošića, predsjednika Brazde, leže u činjenici da slama nikada nije bila traženija, tretira se, kaže, poput suhog zlata.

- Iz godine u godinu sve je veća potražnja za slamom. Ove godine tako nemamo njivu gdje se slama ne kupi. Imamo i situacija da čovjek dođe na njivu prešati slamu pa vidi da je već pokupljena, odnosno da ju je netko drugi isprešao i odvezao. Može se primijetiti i na našim cestama da se puno prometuje slamom. Dok su prije godinu, dvije kamioni mahom vozili kamen za izgradnju autoceste, sada se prevozi slama - kaže Brlošić.

Dodaje i da slamu kupuju veliki potrošači, farmeri, a ne isključuje ni mogućnost trgovine.
- Znam da su Slovenci znali otkupljivati slamu za proizvodnju bioenergije. Bilo kako bilo, vjerujem da će u budućnosti taj energent biti sve traženiji. Već danas imate peći za centralna grijanja na slamu - kaže Brlošić.

Jedna rol-bala slame, doznajemo od upućenih, stoji 50 kuna, a u cijenu je uračunato i prešanje.
- Prije nismo vodili računa o slami, no čini se da naši ljudi ipak idu naprijed, pa je i ona primjer da smo naučili biti štedljivi i racionalni - zaključuje Brlošić.

Na kraju, kaže i da bi za zemlju bilo dobro kada bi se 'krug' zatvorio, odnosno, kada bi se slama odvezena s njive na farme vratila na njivu kroz gnojidbu jer zemlji, kaže, nedostaje taj dio prehrane.

Niske stabljike, manje slame

“Ova godina bila je specifična, nije bilo uvjeta za normalan razvoj biljke pa su tako ostale 20 do 30 posto niže od svog genetskog potencijala. Tako je srpanjka, koja je inače niža, ove godine bila izuzetno niska. Zbog toga je bilo i manje slame”, kaže Brlošić.

Autor: Maja MUŠKIĆ