Pretraga tekstova
Pšenica se još uvijek isplati sijati
Velike štete koje su slavonski ratari pretrpjeli ove godine, na gotovo svim poljoprivrednim kulturama, izuzev pšenice, izazivaju oprez u mnogih vukovarsko-srijemskih ratara i nameću neumitno pitanje što sijati ove jeseni? Mnogi od poljoprivrednika naime, pribojavaju se kako bi problema, poglavito s sušom, moglo biti i iduće godine.
"Istočna Hrvatska ove je godine od suše i sušnog vremena najviše stradala i taj je dio zemlje namanje dobio kiše. U zadnjih petnaest mjeseci imali smo samo dvije ozbiljnije kiše i to je jedna pala u srpnju prošle, a druga u svibnju ove godine", navodi direktor Agro-Tovarnika Miroslav Knežević dodajući kako se i sam čudi da su poljoprivredne kulture u takvim uvjetima uopće dale ikakve prinose. Poglavito ako se zna da je najviše poljoprivrednih površina bilo zasijano proljetnim kulturama koje se skidaju u jesen.
"Nadali smo se barem jednoj kiši u ljeto i smanjenu prinosa uljarica, kukuruza i šečerne repe za dvadesetak posto. Toliki podbačaj nije strašan i obično se nadoknadi cijenom. Međutim, ove godine je bilo drastično malo padavina i ostvarili smo loše rezultate. Soja i šečerna repa podbacile su nam pedeset, a kukuruz čak sedamdeset posto", kaže navodeći kako će zbog zbog šteta od suše Agro-Tovarnik ovu godinu završiti s podbačajem u ukupnom prihodu.
"Uspjeli smo u jesenskoj sjetvi zasijati 600 hektara odnosno 90 posto planiranih povšrina. Još smo ove jeseni posjali oko 100 hektara jarog ječma, a u tijeku je oranje zemljišta kao priprema tla za sjetnu šečerne repe u 2013. godini", ističe Knežević dodajući kako je Agro-Tovarnik s kooperantima ove jeseni ugovorio proizvodnju pšenice na oko 1.150 hektara poljoprivrednih površina te im za sjetvu osigurao i sjeme koje je ta zadruga proizvela i doradila.
Prema njegovim riječima, pšenica se još uvijek isplati sijati jer se pokazalo da ta kutura nikada nije podbacila više od petnaestak posto. "Nikada pšenica nije podbacila kako podbace proljetne kulture koje prolaze razdoblje visokih ljetnih temperatura i malih količina padalina", ocjenjuje dodajući kako će se upravo zbog toga saznanja i velikih šteta koje su ove godine pretrpjele kulture sijane proljetos, mnogi poljoprivrednici odlučiti da u jesenskoj sjetvi posiju upravo pšenicu.
Štete ode suše i loših vremenskih prilika ove su godine na području Vukovarsko-srijemske županije procjenjene na oko 400 milijuna kuna.
Autor: Alen Kuns
Povezana biljna vrsta
Tagovi
Sjetva Ratarstvo Suša Štete Pšenica Agro-Tovarnik Kooperanti Vukovarsko-srijemska županija
Autor
Više [+]
Diplomirani novinar sa više od dvadeset godina staža na temama vezanim uz poljoprivredu, selo i ruralni razvoj. Dugogodišnji suradnik glasila Hrvatske gospodarske komore (HGK) Hrvatsko gospodarstvo, Gospodarskog lista te niz novina poput Glasa Slavonije i Vjesnika.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Kukuruz kako ga ja zovem svaštara, hibrida izmješano četri fao grube u jednoj parceli. Proljetna brazda, preorana livada 10.3.2025 god ono da si zasladim dan poslije rođendana ono kako bi neki rekla ajde da probamo a ko je brobao taj se i u... Više [+]
Kukuruz kako ga ja zovem svaštara, hibrida izmješano četri fao grube u jednoj parceli. Proljetna brazda, preorana livada 10.3.2025 god ono da si zasladim dan poslije rođendana ono kako bi neki rekla ajde da probamo a ko je brobao taj se i usra... ali očito da ja nisam.
Damir Senjan
prije 3 tjedna
Vedran Stapić To sam trebao inače spojiti sa ovom velikom parcelom koja je 4,67 h ali je problem neznam gdje beton što su pronašli plin, nemogu ga Više [+] nikako napipati gdje je da nepotrgam plug. A i ovo što preorao tu su bile nekada kažu dvije kuče ali sa plugom sam našao i treču i sada me u jesen čeka dobar posao, vađenje temelja iz zemlje ali je bio i bunar tu negdje po saznanju drugih ljudi pokriven je sa daskama.
Damir Senjan
prije 3 tjedna
Vedran Stapić Žao mi je samo što nisam ubacio nešto KWS sjemena. Več sam išao na ossk Drava. I sada več mogu zaključiti gdje i što za iduču godinu Više [+] spajati ( mješati ) na parcele ali dvije različite sorte to radim zbog oplodnje. Prije ako sam išao samo sa jednim hibridom oplodnja nije bila dobra pa nije bilo ni prinosa.
Vedran Stapić
prije 3 tjedna
Da, zato i postoje različiti hibridi, da ih se proba u raznim taktikama Da, zato i postoje različiti hibridi, da ih se proba u raznim taktikama
Damir Senjan
prije 3 tjedna
Vedran Stapić Izgleda sav super kakva je sušna godina. To je OSSK hibrid jedino što kod nas pri vrhu Bilogore uspjeva i u sušama. Da nije suša bilo Više [+] bi fenomenalno. Problem što ubrzano niče Koštan sada u ovoj suši. Ovdje sam utrpao Tomasov, Filingran, Drava, nešto sitno staroga sjemena 596. Na ostale parcele isto mješam ali tamo sam išao sa dvije različite grupe u jednome redu Filigran nešto više nego Tomasov. Sve što je Ossk kod mene nema problema. Bc idt več su daleko slabiji. Zato ja to i zovem svaštara jer moraš isprobati da naučiš koje sorte su za tvoj kraj, nije sve isto što zasijati ili zasaditi.
Vedran Stapić
prije 3 tjedna
Izgleda prilično dobar, u odnosu na mnoge druge table u Slavoniji i Baranji Izgleda prilično dobar, u odnosu na mnoge druge table u Slavoniji i Baranji