Pretraga tekstova
Zaraza može smanjiti prinos za 40%, a gubici su najveći ako se bolest proširi prije klasanja biljke.
Siva pjegavost lista pšenice (Septoria tritici) prisutna je na pojedinim parcelama, a posebno tamo gdje su zasijane osjetljive sorte. Najčešće napada pšenicu, dok tritikale, ječam i zob napada rjeđe. Zaraza može smanjiti prinos za 40%, a gubici su najveći ukoliko se bolest proširi prije klasanja biljke.
Septoria tritici napada list i rukavac lista, a u nekim slučajevima i stabljiku, klas i zrno. Obično se razvija u uvjetima učestalih kiša i hladnog vremena. Od infekcije do pojave prvih simptoma može proći od 14 do 28 dana. "Ova se bolest može proširiti s donjih listova na gornje kada su gubici i najveći. Uslijed sušenja zaraženih listova, dolazi do smanjivanja asimilativne površine i smanjenja prinosa i kvalitete", objašnjava savjetodavac Nikola Ostrogonac.
Za suzbijanje ove bolesti najvažnije je preventivno djelovanje, pa bi primjenu fungicida trebalo obaviti u vlatanju. Epidemijski prag i ekonomski opravdan razlog za primjenu fungicida je 10% biljaka sa simptomima na prvom listu drugog koljenca. "Ukoliko ovaj prag nije dostignut, potrebno je pratitit daljnje širenje simptoma, koje ne treba dozvoliti iznad prvog lista drugog koljenca, odnosno tada treba koristiti preventivne fungicide", dodaje Ostogonac.
Fungicidi koji se koriste za suzbijanja bolesti lista su preparati na bazi aktivnih tvari (propikonazola, tebukonazola, mankozeba, pikoksistrobin+ciprokonazol), a za fuzarioze klasa primjenju se neki od sljedećih fungicida (aktivne tvari tiofanat-metil + epoksikonazol, ciprokonazol+propikonazol).
Povezana biljna vrsta
Tagovi
Siva pjegavost lista pšenice Suzbijanje Simptomi Pšenica
Autorica
Više [+]
Urednica portala, diplomirana novinarka i ljubiteljica prirode. Omiljena izreka: Tko smije taj može, tko ne zna za strah, taj ide naprijed.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Tunel dingač Pola stoljeća tunela Dingač: simbol pelješke upornosti i vrhunskih vina Od kozjih staza do svjetski poznatog vina - tunel dug samo 400 metara skratio je put vinogradarima i vinarima Potomja i postao turistička atrakcija Bila je... Više [+]
Tunel dingač
Pola stoljeća tunela Dingač: simbol pelješke upornosti i vrhunskih vina
Od kozjih staza do svjetski poznatog vina - tunel dug samo 400 metara skratio je put vinogradarima i vinarima Potomja i postao turistička atrakcija
Bila je subota, 29. studenog, kada je prije 50 godina u sjeni brda Toma u Potomju otvoren tunel Dingač. .
Samo 400 metara dug, tunel je skratio gotovo 20 kilometara puta vinogradarima i vinarima na svega četiri kilometra. Do njegova otvorenja jedini mogući put bio je iz Trstenika, a grožđe se prenosilo na magarcima i mazgama kozjim stazama više od sat vremena.
Idejni začetnik ovog projekta bio je Vice Miličić, a prije početka radova vodila se duga rasprava – cesta ili tunel. Kad je odluka konačno pala, njegovu izgradnju financirali su vlasnici vinograda na padinama Dingača preko zadruge koja je bila nositeljica kredita.
Splitskom Konstruktoru trebalo je devet mjeseci za probijanje tunela.
Zahvaljujući izgradnji tunela površine pod vinogradima na Dingaču su se proširile, povećala proizvodnja tog moćnog vina od sorte plavac mali, koje je još 1964. certifikatom Međunarodnog ureda za zaštitu industrijskoga književnoga i umjetničkog vlasništva iz Ženeve (Bureaux Internationaux réunis pour la protection de la propriété industrielle, littéraire et artistique Geneve), zaštićeno u najvišoj kategoriji kvalitete, kao čuveno vino.
Ukupna površina ZOI Dingača danas se prostire na 758 hektara, dok je vinovom lozom zasađeno oko 78,5 hektara. Vina su kompleksna, moćna, trpka, rubin boje, snažnog tijela i visokog alkohola, nota zrelog voća, punog, toplog i bogatog okusa, s dugim aftertasteom.
Osim gospodarskog značenja za vinogradara i vinare, tunel Dingač posebna je turistička atrakcija. Kroz uzak tunel promet je moguć jednostrano, pa ide li se automobilom treba zastati i provjeriti ima li vozila u suprotnom smjeru. Vole ga i biciklisti, često biraju biciklističku stazu koja vodi kroz tunel na Dingač.
Zbog temperaturnih inverzija u njemu se tijekom zime ponekad formiraju ledene sige, Pelješčani ih nazivaju skandaleti. Ništa čudno, kažu mještani Potomja, koje je često i najhladnije mjesto u zimskim mjesecima u ovom dijelu Dalmacije. Kad je vrijeme kiša, voda se slijeva prema Dingaču, teren je kraški pa su ovakve pojave normalne. Brigu o tunelu vodi općina Orebić koja je prije nekoliko godina postavila novu rasvjetu i novi asfalt.
Iz unutrašnjosti poluotoka za čas ste na strmim padinama Dingača koje gotovo uranjaju u more, a pogled puca na pučinu, otoke Mljet i Korčulu.
Podno padina Dingača naselja Borak i Potočine, sve su atraktivnija odredišta za ljubitelje iskonske Dalmacije, kristalno čistog mora i naravno – vrhunskog Dingača.
Foto: TZ općine Orebić
Pripremio: Tomislav Radić