Silaža kukuruza kao spas od sušnog perioda?

Dug sušni period utjecao je na to da mnogi kukuruz koji je bio planiran za proizvodnju zrna ipak ode za proizvodnju silaže i da se spasi što se spasiti može.

Silaža predstavlja sitno isjeckanu biljnu masu nekih vrsta biljaka, bogata hranjivim materijama. Vrste silaže: travna silaža-sjenaža, silaža zelenih žitarica i kukuruzna silaža, koja je najčešća kod nas.

Optimalno vrijeme kada bi trebalo početi sa siliranjem, odnosno vrijeme žetve kukuruza je kada je zrno kukuruza u fazi voštane zriobe, točnije kad se mliječna linija nalazi na polovici ili na dvije trećine zrna. Mliječna linija predstavlja prijelaz mliječnog dijela u voštani. Hranjive tvari se u silaži konzerviraju, čuvaju djelovanjem bakterija mliječno-kiselog vrenja. Potrebno je svježe usitnjenu masu vezanu uz silo jamu prekriti odgovarajućom folijom za silažu i gaženjem istisnuti zrak što je više moguće. Na taj način nastaju povoljni uvjeti za razvoj bakterija koje proizvode mliječnu kiselinu.

Važna je dobra sabijenost biljne mase

Mliječna kiselina sprječava fermentaciju organske mase, odnosno sprječava kvarenje koje nastaje u prirodi zbog djelovanja bakterija uz prisutnost zraka. Što je sabijenost biljne mase lošija to zrak lakše ulazi u silažu pri čemu kvasci i plijesni postaju aktivni, započinje naknadna fermentacija i zagrijavanje silaže, a time i kvarenje. Gubici neto energije mogu biti i 40%.

Najčešće se za pravljenje silaže koriste crne folije. Crne folije imaju visoku otpornost prema UV zrakama i vremenskim prilikama, pa se iz tog razloga najviše i koriste.

Da bi se silaža duže očuvala u zdravom stanju preporučuje se upotreba inokulanata. Inokulanti sadrže bakterije koje potpomažu fermentaciju.

Osnovna pravila za dobru silažu su:

• visina otkosa 25 cm
• optimalna sječka 9-12 cm
• dobro sabijena masa u silo jami

Kod dobre kukuruzne silaže sadržaj suhe materije kreće se u razmaku od 30-35%. Dobro sazrela silaža, pozitivno utječe na konzumiranje kod životinja.

Foto: hikrcn/bigstockphoto.com