Ratarstvo u brojkama - koliki su bili prinosi, proizvodnja i površine 2023.?

Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je privremene podatke o površinama i proizvodnji žitarica i ostalih usjeva u prošloj godini.

Kako navode, procjenjuje se da je u Hrvatskoj povećana proizvodnja kukuruza za zrno, i to za 20,2 posto u odnosu na 2022. godinu. Naime, njega je proizvedeno 1,97 milijuna tona, prinos je bio 7,4 tona po hektaru, a posijan je bio na 266 tisuća hektara. Prema podacima DZS-a u odnosu na lani površine su smanjene za svega dvije tisuće hektara, ali prinos je bio viši za 1,3 t/ha.

Dobra godina za kukuruz, krumpir i soju? 

Nadalje, povećana je i procijenjena proizvodnja silažnoga kukuruza, za 24,3 posto kojim je lani zasijano 27 tisuća hektara, a prosječan prinos bio je 35,3 t/ha. Ukupno je proizvedeno 952 tisuće tona, što je za 186 tisuća tona više nego 2022. godine kada je prinos bio 26,7 t/ha, stoji u podacima DZS-a.

Prema njima, 2023. povećana je i proizvodnja lucerne i to za 9,9 posto na 200 tisuća tona, a prosječan prinos bio je 7,5 t/ha. Dok je godinu dana prije on iznosio 6,7 t/ha.

Što se tiče proizvodnje soje, ona je rasla za svega 4,1 posto i proizvedeno je ukupno 203 tisuće tona. Prinos je bio 2,8 tona, a zasijana je na 71 tisuću hektara. U usporedbi s 2022. godinom prosječan prinos je porastao za 0,7 t/ha. Upravo zbog toga 2023. godine je proizvedeno više ove leguminoze iako je zasijana na manjoj površini. Naime, godinu dana prije proizvedeno je 195 tisuća tona na 91 tisuću hektara.

Također, i krumpira je proizvedeno više u odnosu na 2022. Kako navode iz DZS-a, njegov prosječan prinos bio je 17,9 t/ha, zasijan je na 6 tisuća hektara, a proizvedeno je ukupno 113 tisuća tona ovog ranog, kasnog i sjemenskog gomolja. Dok je 2022. njime bilo zasijano 7 tisuća hektara, prinos je bio 14 t/ha, a proizvedeno je 103 tisuće tona.

Manje pšenice, ječma, uljane repice, šećerne repe... 

Međutim, kako navode iz DZS-a, smanjena je proizvodnja pšenice i to za 14,2 posto. Nje je proizvedeno 813 tisuća tona, prinos je bio 4,8 t/ha, a zasijana je ne 170 tisuća hektara. Godinu dana prije, bila je zasijana na 158 tisuća hektara, prinos 6 t/ha, a proizvodnja 948 tisuća tona.

Također pala je i proizvodnaj zobi i to za 29,2 posto. Nje je zasijano na 13 tisuće hektara, a godinu dana prije 16 tisuća ha. Prinos je 2023. iznosio 2,6t/ha, a godinu dana prije 3 t/ha. Proizvodne površine smanjene su za 3 tisuće ha.

DZS bilježi i nižu proizvodnju uljane repice i to za 25,9 posto. Kako navode, nje je zasijano na 15 tisuća ha, prinos je bio 2,8 t/ha, a proizvedeno je 43 tisuće tona. Ova je uljarica 2022. pokrivala površinu od 22 tisuće ha, prinos je bio 2,6 t/ha, a te su godine ratari proizveli 58 tisuća tona.

Što se tiče šećerne repe i njezina proizvodnja je smanjena i to za 12,6 posto. Lani je proizvedena na 8 tisuća hektara, prinos je bio 62,5 t/ha, a ukupno je proizvedeno 500 tisuća tona. Dok je 2022. bila zasijana na 9 tisuća hektara, prinos 64,4 t/ha, a priozvedeno 572 tisuće tona.

Suncokreta je zasijano 58 tisuća hektara, prinos je bio 2,6 t/ha, a proizvedeno ga je 153 tisuće tona. U 2022. godini njegova ukupna proizvodnja iznosila je također 153 tisuće tona, a prinos je bio 3 t/ha dok je njime bilo zasijano 51 tisuća ha.

Pala je i proizvodnja ječma i to za 10,1 posto. Prema podacima DZS-a, u 2023. ratari su ga zasijali na 170 tisuća hekara, a ostvarili prinos od 4 t/ha čime su ostvarili ukupnu proizvodnju od 813 tisuća tona. Godinu dana ranije bio je posijan na 63 tisuće hektara, prinos je bio 5 t/ha, a proizvodnja 318 tisuća tona.

Konačni podaci bit će dostupni 16. svibnja 2024. na mrežnim stranicama Državnog zavoda za statistiku.