Cilj nam je zadržati proizvodnju kod nas, nadograditi ju te osigurati da se tjestenina proizvodi od hrvatske durum pšenice na hrvatskom tlu, kaže nam Petar Pranjić koji je o ovome razgovarao i nedavno na sastanku u Osječko-baranjskoj županiji.
Hrvatsko ratarstvo kakvo danas poznajemo nije održivo i toga su svjesni i sami proizvođači koji već za ovu jesen najavljuju smanjenje površina pod pšenicom i to za čak 40 posto.
S obične, fokus pritom prebacuju na durum pšenicu, zahtjevniju u proizvodnji, ali više otkupne cijene i najvažnije - sirovine koja domaćoj preradi nedostaje.
"Podravka ima pogon za proizvodnju tjestenine, ali sirovinu uvozi iz Austrije kamo ju trenutno nas nekolicina proizvođača izvozi", kaže predsjednik Odbora za ratarstvo Hrvatske poljoprivredne komore Petar Pranjić.
Na tom tragu nedavno je i održan sastanak u Osječko-baranjskoj županiji jer, navodi Pranjić, u Baranji, a sigurno i dalje, postoji napušteni mlin kojega treba opet staviti u funkciju što bi se moglo kroz EU fondove.
"Cilj nam je zadržati proizvodnju kod nas, nadograditi ju te osigurati da se tjestenina proizvodi od hrvatske durum pšenice na hrvatskom tlu", naglašava navodeći da su ideju na sastanku podržali i predstavnici Podravke Agri te županica Nataša Tramišak.
Kaže, trenutno "njih šačica" proizvodi tri do četiri tisuće tona durum pšenice, a sigurno je da bi se moglo 50.000 do 100.000 tona proizvesti te iz nje kod kuće stvoriti dodanu vrijednost.
Na pšenici roda 2025 više od polovice ratara će ostvariti gubitak
Oko ovogodišnje žetve i stanja s niskom otkupnom cijenom, održan je jučer i sastanak u Cerni kod Županje, otkriva nam. Na njemu su ratari uprli prstom u Kodeks otkupa koji je, kažu, najrigorozniji u usporedbi s okolnim EU zemljama kao što su Italija, Mađarska i Austrija. Stoga traže njegove izmjene.
"Mi prema Kodeksu imamo pet klasa pšenice s tim da je naša treća koju izvozimo u Italiju, ondje prva ili prva A", tvrdi Pranjić dodajući da je sastanku, između ostalog, nazočio i ravnatelj Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu ruralnom razvoju Nikola Dolački te im obećao raniju isplatu potpora.
Konkretno, isplata predujma izravnih plaćanja išla bi u studenom, a potom od 15. ožujka do najkasnije 1. travnja što bi, naravno, trebalo financijski olakšati proljetnu sjetvu.
Zatražili su na sastanku i ponovno zamrzavanje cijene plavog dizela koja je krenula uzlaznom putanjom nakon što je Vlada odlučila da više neće regulirati cijenu goriva.
Tagovi
Autorica
Ratari zatražili hitan sastanak s premijerom, traže i program potpore za zatvaranje OPG-a
Na OPG-u Zorić u istom danu obavljena i žetva i sjetva, evo kako
Melita Abičić vozi autobus, no draže joj je sjesti u traktor i ići u polje
Ove tri tvrtke imaju više površina pod ječmom nego stotine OPG-ova zajedno
Ratari zatražili hitan sastanak s premijerom, traže i program potpore za zatvaranje OPG-a
Od zlatnog ulja do crnih brojki: U samo 4 godine nestalo 1.915 proizvođača uljane repice
Žetva: Rekordni prinosi pšenice mogli bi značiti i rekordnu, ali negativnu sezonu za kukuruz
U Hrvatskoj je šest proizvođača kojima površine pod pšenicom prelaze 1.000 ha
Od zlatnog ulja do crnih brojki: U samo 4 godine nestalo 1.915 proizvođača uljane repice
Michael Horsch: Osjeća se energija napretka - hrvatska poljoprivreda ima budućnost
Jerković: Dan polja Horsch-Claas kao ogledalo moderne poljoprivrede
Europski izvoz žitarica u padu: Izvezeno 11 milijuna tona pšenice manje nego lani
Ivan Kulak
prije 1 sat
I Pipuničevo Žito je izašlo iz mlinarskog biznisa. Inaće Pipunića mediji i političari dižu u nebesa kao ne tako davno Todorića. Žito ide istim smjerom kao i Agrokor...
Damir Senjan
prije 9 sati
Farma Lužak Podravka je prošle godine zatvorila i svoj zadnji mlin tu u Novigradu Podravskome, ostalo nemoram ni pisati sve ti jasno.
Ivan Kulak
prije 10 sati
Koga ovaj Pranjić i Brlošić predstavljaju i tko njihovo baljezganje više sluša??? Pa sramota me da me ljudi poistovječuju sa ovakvim kvazi poljoprivrednicima. To su obični selski partijski sekretari HDZ-a koji za potrebe stranke tu i tamo nešta seruckaju a nemaju blage veze o poljoprivrednoj proizvodnji. Imao sam prilike vidjeti parcele koje obrađuje Brlošić i slobodno mogu reći da je najzastupljenija kultura na njegovim njivama korov.
Ivica Miklecic
prije 13 sati
prvo treba novcano kaznit i pozvat na ogovornost one koji su dopustili da se ti mlinovi itd..uniste i rasprodaju ,onda ici dalji cistog obraza
slobodan rajić
prije 13 sati
Prikazivati Podravku kao nekog spasioca poljoprivrede u Slavoniji je već postalo malo naporno, oni će gledati SAMO svoj interes. Važno je da su stavili pod svoje cca 35000 ha državne zemlje, biće malo koooperanata koji će proizvoditi nešto povrća, kad naprave zalivne sustave u Baranji ni kooperanti im neće trebati.Seljaci Podravci nisu važni , kao ni do sada Belju ili Vupiku.
Farma Lužak
prije 14 sati
To je jedana odličana ideja . Još uhljeba na državnim jaslama zbog takvih genitalnih ideja je pdv u Hrvatskoj 25% a recimo u Švicarskoj 8,5% (nisam siguran dali 7,5 % ili 8,5%)
Željka Rački-Kristić
prije 15 sati
Ideja je suradnjom Županije, Podravke Agri, države, apliciranjem na EU fondove.
Farma Lužak
prije 16 sati
Nisam dobro razumio iz teksta ko ce staviti mlinove u funkciju,Pranjic, Poljoprivredna komora ili država? Zna li netko odgovar?