Pretraga tekstova
Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva objavilo je Pravilnik o provedbi Programa potpore male vrijednosti poljoprivrednicima za provedbu proljetne sjetve ratarskih kultura.
Za tjedan dana ratari će "post sjetveno" moći podnijeti zahtjev za tzv. de minimis odnosno potpore male vrijednosti.
Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva objavilo je, naime, Pravilnik o provedbi Programa potpore male vrijednosti poljoprivrednicima za provedbu proljetne sjetve ratarskih kultura kojega je donijela Vlada u sklopu Paketa mjera za zaštitu kućanstava i gospodarstva od rasta cijena.
Programom je, kažu, na raspolaganju 20 milijuna eura, a korisnici potpore su proizvođači upisani u Upisnik poljoprivrednika ili Upisnik obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava koji su podnijeli Jedinstveni zahtjev za potporu za 2024. te koji su na minimalno 1 hektar poljoprivredne površine sijali jednu ili više prihvatljivih kultura.
Maksimalna poticana površina je 20 hektara, a maksimalni iznos po hektaru prihvatljive kulture koju korisnici mogu ostvariti je 70 eura.
Prihvatljive kulture su pšenica (jara), tvrda pšenica (jara), ječam (jari), raž (jara), zob (jara), pšenoraž (jara), kukuruz, heljda, sirak uključujući i stočni sirak, pir, proso, soja uključujući i soju za stočnu hranu, bob uključujući stočni bob, stočni grašak, suncokret, šećerna repa, duhan i krumpir, uključujući i proizvodnju sjemena ovih kultura.
Krenulo je izdavanje odluka o isplati za mjeru 23 - mnogi neće biti zadovoljni
Kako bi ostvarili potporu proizvođači podnose zahtjev u roku od sedam dana od dana stupanja na snagu predmetnog Pravilnika odnosno od 15. svibnja 2025. godine. Podnose ga putem Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju i to putem aplikacije AGRONET ili posjetom Područnom uredu Agencije u kojem poljoprivrednik prema svom sjedištu pripada.
Cjeloviti Pravilnik pročitajte ovdje.
Tagovi
Pravilnik Proljetne sjetve Ministarstvo Potpore De minimis
Autorica
Više [+]
Diplomirana inženjerka poljoprivrede s dva i pol desetljeća dugim iskustvom u novinarstvu, od lokalnih medija preko Večernjeg lista do uređivanja portala civilnih udruga. Urednica je portala Agroklub, predsjednica ogranka dopisnika HND-a, članica Društva agrarnih novinara Hrvatske (DANH) i Međunarodne udruge agrarnih novinara (IFAJ). Dobitnica je nagrade "Zlatno pero".
Tunel dingač Pola stoljeća tunela Dingač: simbol pelješke upornosti i vrhunskih vina Od kozjih staza do svjetski poznatog vina - tunel dug samo 400 metara skratio je put vinogradarima i vinarima Potomja i postao turistička atrakcija Bila je... Više [+]
Tunel dingač
Pola stoljeća tunela Dingač: simbol pelješke upornosti i vrhunskih vina
Od kozjih staza do svjetski poznatog vina - tunel dug samo 400 metara skratio je put vinogradarima i vinarima Potomja i postao turistička atrakcija
Bila je subota, 29. studenog, kada je prije 50 godina u sjeni brda Toma u Potomju otvoren tunel Dingač. .
Samo 400 metara dug, tunel je skratio gotovo 20 kilometara puta vinogradarima i vinarima na svega četiri kilometra. Do njegova otvorenja jedini mogući put bio je iz Trstenika, a grožđe se prenosilo na magarcima i mazgama kozjim stazama više od sat vremena.
Idejni začetnik ovog projekta bio je Vice Miličić, a prije početka radova vodila se duga rasprava – cesta ili tunel. Kad je odluka konačno pala, njegovu izgradnju financirali su vlasnici vinograda na padinama Dingača preko zadruge koja je bila nositeljica kredita.
Splitskom Konstruktoru trebalo je devet mjeseci za probijanje tunela.
Zahvaljujući izgradnji tunela površine pod vinogradima na Dingaču su se proširile, povećala proizvodnja tog moćnog vina od sorte plavac mali, koje je još 1964. certifikatom Međunarodnog ureda za zaštitu industrijskoga književnoga i umjetničkog vlasništva iz Ženeve (Bureaux Internationaux réunis pour la protection de la propriété industrielle, littéraire et artistique Geneve), zaštićeno u najvišoj kategoriji kvalitete, kao čuveno vino.
Ukupna površina ZOI Dingača danas se prostire na 758 hektara, dok je vinovom lozom zasađeno oko 78,5 hektara. Vina su kompleksna, moćna, trpka, rubin boje, snažnog tijela i visokog alkohola, nota zrelog voća, punog, toplog i bogatog okusa, s dugim aftertasteom.
Osim gospodarskog značenja za vinogradara i vinare, tunel Dingač posebna je turistička atrakcija. Kroz uzak tunel promet je moguć jednostrano, pa ide li se automobilom treba zastati i provjeriti ima li vozila u suprotnom smjeru. Vole ga i biciklisti, često biraju biciklističku stazu koja vodi kroz tunel na Dingač.
Zbog temperaturnih inverzija u njemu se tijekom zime ponekad formiraju ledene sige, Pelješčani ih nazivaju skandaleti. Ništa čudno, kažu mještani Potomja, koje je često i najhladnije mjesto u zimskim mjesecima u ovom dijelu Dalmacije. Kad je vrijeme kiša, voda se slijeva prema Dingaču, teren je kraški pa su ovakve pojave normalne. Brigu o tunelu vodi općina Orebić koja je prije nekoliko godina postavila novu rasvjetu i novi asfalt.
Iz unutrašnjosti poluotoka za čas ste na strmim padinama Dingača koje gotovo uranjaju u more, a pogled puca na pučinu, otoke Mljet i Korčulu.
Podno padina Dingača naselja Borak i Potočine, sve su atraktivnija odredišta za ljubitelje iskonske Dalmacije, kristalno čistog mora i naravno – vrhunskog Dingača.
Foto: TZ općine Orebić
Pripremio: Tomislav Radić
Damir Senjan
prije 7 mjeseci
TinkiVinki Evo kud, sjedneš na metlu i pravac LasVegas da udvodstručiš dobit na potporu na onim njihovi aparatima a poslije toga nemaš ni za gorivo da se na metli vratiš kuči 🤫🤫😂. Samo pazi da tebe u sanitetu ne dovezu kuči na aparatima za disanje 😇
mali poljoprivrednik
prije 7 mjeseci
Ovo sa konzervaijskom isplatom nema veze sa vezom.Baš se igraju sa našim živcima.
TinkiVinki
prije 7 mjeseci
Ja neznam kud čemo mi s tolkim parama! Kunverzacijska sjela 53e/ha to je to nema para više potrošenavomotnica! Vidi ovo ponovo potpora vau a nisu ni od prošle godine isplatili! To je postalo stvarno sprdnja! Da mi neko priča nebi mu vjerovo! Ko ovo preživi pričat če!