Zakon o poljoprivrednom zemljištu mora se temeljiti na pravednoj raspodjeli državne zemlje proizvođačima koji doprinose rastu proizvodnje, samodostatnosti, zapošljavanju i očuvanju ruralnih prostora, poručili su predstavnici Odbora za ratarstvo HPK.
Predstavnici Odbora za ratarstvo Hrvatske poljoprivredne komore, koji je 1. rujna resornom ministru odaslao zahtjeve u šest ključnih točaka, sastali su se danas s ministrom Davidom Vlajčićem.
Na sastanku se, kažu, razgovaralo o izmjenama pravilnika o otkupu žitarica budući da se domaća pšenica tretira kao treća klasa po cijeni od 150 eura, dok je u Italiji ista ta pšenica tretirana kao prva i prva A klasa.
Ratari poslali zahtjeve ministru Vlajčiću, šest je ključnih točaka
Jedna od tema razgovora je i bila i definicija aktivnog poljoprivrednika, a kako je ranije objavljeno HPK smatra da je u Hrvatskoj od ukupnog broja poljoprivrednih gospodarstava aktivno oko 27.000 gospodarstava, dok preostali dio prima potpore, pri čemu im poljoprivreda nije primarna djelatnost.
"Pokrenuli smo i pitanje Zakona o poljoprivrednom zemljištu koji je ključan za budućnost poljoprivrede. HPK smatra da je Zakon potrebno hitno mijenjati te da u njegovoj izradi mora sudjelovati veći broj naših predstavnika“, istaknuo je Petar Pranjić, predsjednik Odbora za ratarstvo.
Kako je dodao, žele da se temelji na pravednoj raspodjeli državne zemlje proizvođačima koji doprinose rastu proizvodnje, samodostatnosti, zapošljavanju i očuvanju ruralnih prostora.
Iz Ministarstva je, navode iz HPK, najavljeno da će Radna skupina za izmjenu Zakona uskoro započeti s radom. Istaknuto je pritom kako se radi o velikom političkom pitanju, za koji je potreban konsenzus svih dionika.
Na sastanku se razgovaralo i o financiranju kapitalnih ulaganja te promjeni modela financiranja radi jačanja konkurentnosti i proizvodnih kapaciteta. Razmatrano je i formiranje Uzajamnog fonda, u koji bi se preusmjerila davanja koja trenutno odlaze osiguravajućim kućama.
Kako država ne može utjecati na tržišnu cijenu žitarica, dogovoreno je da se definiraju novi parametri za otkup po uzoru na Italiju, Austriju i Mađarsku, a Ministarstvo će razmotriti prijedloge Komore. Također je istaknuto da su županije već proglasile elementarne nepogode te se čekaju daljnje aktivnosti.
Tagovi
Autor
Najveći proizvođač duhan sadi na 30 ha, a dolazi iz županije koja nosi 80 posto domaće proizvodnje
Od 9,5 tisuća proizvođača suncokreta, samo njih pet uzgaja ga na više od 500 hektara
Prof. dr. sc. Bojan Stipešević: Zbog lipanjske suše, ugroženi su kukuruz, soja, šećerna repa i suncokret
Ratari poslali zahtjeve ministru Vlajčiću, šest je ključnih točaka
Ratari poslali zahtjeve ministru Vlajčiću, šest je ključnih točaka
Najveći proizvođač duhan sadi na 30 ha, a dolazi iz županije koja nosi 80 posto domaće proizvodnje
Bliži se sjetva uljane repice: Što učiniti sada za vrhunske prinose?
Od 9,5 tisuća proizvođača suncokreta, samo njih pet uzgaja ga na više od 500 hektara
Od istoka do zapada SelectiS-ova pšenica rušila rekorde s preko 11 t/ha
Nakon 15 godina Podravka ponovo pokrenula zaprimanje pšenice željezničkim putem
Više proizvođača, manje površina trend je u hrvatskoj proizvodnji šećerne repe
Za sjetvu certificiranog sjemena soje isplaćeno 3,5 milijuna eura
Danijel Bošnjak
prije 1 sat
@Leticija Hrenković ovo je kombinacija duge ekspozicije neba i prednjeg plana sa balama sijena.
Ivan Kulak
prije 28 minuta
Koliko je odbor za ratarsvo HPK ozbiljna organizacija dovoljno govori podatak da u odboru uz Pranjića,Brlošića i Vrakića sjede ljudi koji nemaju vlastiti OPG, niti su ga imali, čak štoviše nemaju minute staža uooće. Druga loša stvar je što su svi u odboru članovi HDZ-a i većinu svoje imovine su "zaradili" politikom a ne poljoprivredmom djelatnošću. Ovaj sastanak je još jedan u nizu partijski igrokaz. Što se tiće raspolaganja državnim polj.zemljištem najbolje bi bilo da država da koncesiju za zemljište bez natječaja kako je to napravila Đakovačka nadbiskupija u kršćanskom duhu jednom gazdi ignorirajući svoje "stado" koje živi u neposrednoj blizini tog zemljišta.
mladin
prije 1 sat
Normalno da ljudima poljoprivreda nije glavna djelatnost! Zasto? Pa tko moze zivjeti samo od poljoprivrede? Mozda netko tko vec ima jako puno zemlje pa mu vise ni ne treba.
TinkiVinki
prije 1 sat
Ja misli da je još veči problem,isplata potijaca koji več dvije godine kasni i nije isplačen u cijelosti,ako je po odlukama za potporu u 2024 netko uskračen za nekakav iznos i ako se žalio zašto se neodgovori iz agencije i ministarstva zašto je USKRAČEN za određeni iznos da ljudi znaju na čem su i čem se imaju nadat!? Druga stvar premija osiguranja ili kako ju vec neko zove osiguravajuče kuče su naplatile odmah prilikom isplate procjenjene štete a mi čekamo 15 mjeseci da nam se isplati taj iznos! Jamislim da mi imamo puno veči problema od mlačenja prazne slame gosp. Pranjiča i ekipe! Vi se borite za pšenicu koja je prodana gospodo kasnite min 6mjeseci,šutite o cijeni kukuruza i soje koji se uvozi bez nadzora iz Ukrajine pod opaskom da je to roba u tranzitu, 400e/t soja dal je to realno,prinos od 1t-2t/ha gospodo o čem vi raspravljate!? A o kukuruzu i soji čemo pričat u 12mjesecu! Sramota
SASA FRANIC
prije 2 sata
opet ovi hoce mjenajti pravila. i tumace tko je aktivni poljoprivrednik a tko nije, i kome je poljoprivreda osnovna djelatnost a kome nije. zasto se oni s time bave? pravila moraju biti jednaka za sve pa izvolite i birajte model svoga rada. a uz to ako imas preradu ni tebi poljoprivreda nije osnovna djelatnost, jer prerda nije poljoprivreda. i na to znaci ova hrpa bagre dobiva clanarinu od svih, a zastupa same neke ??