Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Biljni proteini
  • 20.11.2019. 08:00

Raste proizvodnja mahunarki i za stoku i za ljude - da li je EU spremna?

U poslednjih pet godina proizvodnja mahunarki povećana je za 70% i ima velik potencijal za rast, a na osnovu novih potrošačkih trendova. 

Foto: Depositphotos/lunamarina
  • 167
  • 10
  • 0

Najčešće mahunarke koje se seju i koriste u zemljama članicama Evropske unije su pasulj, grašak, sočivo, leblebija i soja. One pozitivno deluju na životnu sredinu i izvrstan su izvor belančevina, vitamina i minerala. 

U poslednjih pet godina proizvodnja mahunarki povećana je za 70% i ima velik potencijal za rast, a na osnovu novih potrošačkih trendova. 

Leguminoze kao alternativa mesu i proizvodima životinjskog porekla 

Uzgoj leguminoznih biljaka za stočnu hranu obično farmerima osiguravaju i veći profit. Pored toga, sve veći broj potrošača zbog zdravlja, klimatskih promena, čuvanja prirodnih resursa i dobrobiti životinja odlučuje se za biljne izvore proteina. Ovaj trend nudi nove mogućnosti u poljoprivredi i glavni je pokretač dinamičnog razvoja tržišta alternativa za meso i proizvode životinjskog porekla.  Upravo je proizvodnja i nabavka proteinskih useva za poljoprivredno - prehrambeni sektor tema koja sistemski podstiče političke rasprave na nivou EU, a kako bi odgovorili na potrebe poljoprivrednika, proizvođača i potrošača. 

Izveštaj o razvoju proteinskih biljaka u EU, preispituje situaciju ponude i potražnje za biljnim proteinima u EU i istražuje mogućnosti za dalji razvoj njihove proizvodnje na ekonomski i ekološki prihvatljiv način. Izveštaj takođe pojednostavljuje analizu proteinskog sektora u EU, koju je sprovela Komisija. 

Biljni proteini sve češće koriste se kao ljudska hrana

Anketa o interesinim grupama pokrenuta je u februaru 2018. kako bi se procenila trenutna situacija u EU. Potom je Komisija osnovala četiri radionice o biljnim proteinima kako bi se raspravljalo o istraživanjima i inovacijama, agronomskim praksama i koristima za okolinu, lancu snabdevanja u sektoru EU i potražnji u različitim tržišnim segmentima. 

Najčešće biljke bogate proteinima jesu soja, mahunarke (zrno i krmivo) i uljarice. Izvor su aminokiselina za stoku, biljni proteini su vitalna komponenta stočne hrane i stoga su ključni za poljoprivredu u EU. Pored toga, oni se sve više konzumiraju kao ljudska hrana sa godišnjom stopom rasta od gotovo 7%. Međutim, EU ima veliki deficit kada je reč o biljnim proteinima i uvozi većinu onoga što je potrebno poljoprivrednom sektoru EU.

Dalji razvoj proizvodnje biljnih belančevina u EU može doneti ne samo ekonomske koristi poljoprivrednicima i proizvođačima hrane i hrane za životinje već i širok raspon ekoloških i klimatskih prednosti. 

Dobrobiti uzgoja leguminoza 

Pored toga, uzgoj leguminoznih biljaka ima niski ekološki otisak (ugljenikov otisak). Naime, gasovi staklene bašte koje emituje poljoprivredna delatnost delom dolaze i zbog upotrebe azotnih đubriva. Budući da mahunarke uzimaju azot iz atmosfere i fiksiraju ga u tlo, zahtevaju tek malu količinu đubriva za rast. Osim toga, odličan su predusev za naredne biljke, kao što su žitarice.

Šta treba znati pri planiranju plodoreda

Dobre su i za bioraznolikost, posebno u vreme cvetanje kada na njih dolaze pčele. U poređenju sa mnogim drugim izvorima proteina (stočarstvo), za uzgoj mahunarki je potrebno manje vode i mogu rasti u različitim uslovima u Evropi, u sušnim ili vlažnim, toplim ili hladnim predelima. Još zanimljivosti potražite u vizualu u dokumentu ispod teksta. 

Poteškoće u razvoju EU biljnog proteinskog sektora

Ipak, utvrđene su i neke poteškoće u razvoju EU biljnog proteinskog sektora, uključujući:

  • agronomski uslovi u Evropi nisu optimalni za veliku proizvodnju biljnih belančevina
  • ekonomska isplativost ovih useva u Evropi
  • konkurentnost proteinskih biljaka u EU u odnosu na uvezene biljne belančevine
  • konkurencija u korišćenju obradivog zemljišta
  • nedostatak istraživanja o uzgoju, agronomske prakse i različite upotrebe

Zajednička poljoprivredna politika već pruža niz mera koje su poslednjih godina direktno ili indirektno podsticale proizvodnju biljnih belančevina u EU. To uključuje ekološke mere koje podstiču područja ekološkog fokusa i raznolikost useva, dobrovoljno povezivanje podrške, istraživanja i inovacije, na primer, putem ciljne grupe EIP-AGRI.


Dokumenti


Tagovi

Biljni proteini Leguminoze Uzgoj mahunarki Alternativa Dobrobit životinja


Autorka

Maja Celing Celić

Više [+]

Hobi baštovanka s dugogodišnjim iskustvom u novinarstvu. Urednica je portala Agroklub.