Rast cijene kukuruza ugrozio stočarstvo

Veliki rast cijena kukuruza mogao bi dovesti do novog udara na domaću stočarsku proizvodnju. Stočari naime smatraju da bi, ako država ne “uskoči” s nekim od interventih mjera, prenaglašeni disparitet između visokih cijena stočne hrane i niske otkupne cijene konačnog proizvoda (mesa i mlijeka) za taj segment poljoprivrede ovaj put mogao značiti totalni krah.

Kako podsjećaju neki od njih, ni unatoč desetogodišnjim naporima države da stočarstvo podigne na razinu iz devedesetih godina putem različitih subvencija i operativnih programa u tome se nije ni približno uspjelo te je stočarstvo još uvijek na klimavim nogama.
Što se tiče cijena kukuruza, ona je već neko vrijeme u porastu i to ne samo u Hrvatskoj nego i na svim svjetskim burzama. Na domaćem je tržištu trenutno cijena kukuruza izjednačena s cijenom pšenice i kreće se 1,20 kuna za kilogram, a ima i daljnju tendenciju rasta. Mnogi, kažu da ne pamte kada je cijena pšenice i kukuruza bila izjednačena.

Ernest Nad, voditelj Odjela za poljoprivredu pri Hrvatskoj gospodarskoj komori - Županijskoj komori Osijek sjeća se da je slično bilo i sušne 2003. godine, kada je kilogram kukuruza dosegao cijenu od čak 1,40 kuna, a što je tada, baš kao i sada, bilo znatno više od cijene pšenice.
- Valja reći da je kukuruz naša najtržnija ratarska kultura i koja je najizloženija velikim amplitudama rasta i pada cijena. Trenutno otkupljivači kukuruz plaćaju po cijeni od 1,20 do čak 1,30 kn/kg, a budući da je izražena potražnja, može se očekivati i daljnji rast - kaže Nad te navodi da se očekuje intervencija država kako se ne bi urušilo i ono malo stočarske proizvodnje koja je ostala.
Kako se može čuti, stočari ovih dana planiraju zatražiti preraspodjelu poticaja. Naime, neki od njih kažu nam kako smatraju da su ove godine ratari u boljem položaju i zbog dobre cijene žitarica i uljarica, ali i poticaja od 2.250 kn/ha. Stoga jedan od prijedloga za izlaz iz krize stočarstva ide u smjeru da država, odnosno Ministarstvo poljoprivrede preusmjeri dio poticaja namijenjenih “čistim” ratarima (za koje drže da lakše prolaze kroz ovu krizu) prema mješovitim ratarsko-stočarskim ili čisto stočarskim obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima.

Autor: Zdenka RUPČIĆ