Rana predikcija prinosa, kako izgleda digitalna budućnost oplemenjivanja pšenice?

Znanstvena suradnja između Hrvatske i Srbije dobila je značajan poticaj zahvaljujući projektu NET4DINAR (New Emerging Technologies For INNovative Digitalized Agricultural Research), koji se provodi u okviru programa prekogranične suradnje IPA CBC Croatia - Serbia. Riječ je o projektu čiji je cilj modernizacija i digitalizacija istraživanja u poljoprivredi, s naglaskom na oplemenjivanje pšenice.

"Projekt NET4DINAR izravno je usmjeren na podizanje kvalitete znanstvenih istraživanja u našem Institutu, kao i u Institutu za ratarstvo i povrtlarstvo Novi Sad", pojašnjava dr.sc. Dario Novoselović iz Poljoprivrednog instituta Osijek.

No, osim što jačaju regionalnu suradnju između Panonske Hrvatske i Vojvodine, cilj im je digitalizirati istraživanja i koristiti alate umjetne inteligencije za ranu predikciju prinosa pšenice.

Znanost i praksa u službi održive poljoprivrede

Neizravno je projekt usmjeren i na povećanje produktivnosti u svakodnevnoj poljoprivrednoj praksi, kao i na učinkovitiji prijenos znanja i tehnologija u obrazovni sustav.

"Naš krajnji cilj je da rezultati istraživanja ne ostanu samo u znanstvenim radovima, nego da dođu do poljoprivrednika i studenata", ističe Novoselović.

Službeno traje od 1. srpnja 2024. do 31. prosinca 2025., a trenutno je u fazi aktivne provedbe. "Sada smo na polovici projekta i provodimo fiziološka i morfološka mjerenja na genotipovima pšenice. Istraživanja se provode na šest lokacija: Kutjevo, Osijek, Tovarnik, Sombor, Novi Sad i Sremska Mitrovica", pojašnjava naš sugovornik.

Za prikupljanje podataka koriste se suvremeni alati. Kako pojašnjava, u mjerenjima koriste dronove s RGB i multispektralnim kamerama, kao i LITERAL sustav koji mjeri vegetacijske indekse i biljne dijelove pomoću kamera i senzora. "To nam omogućava precizno i brzo praćenje razvoja biljaka bez fizičkog kontakta", ističe Novoselović.

Iskusni znanstveni timovi s obje strane granice

Na projektu rade dva znanstvena tima s velikim iskustvom u oplemenjivanju strnih žitarica. "S kolegama iz Novog Sada imamo odličnu suradnju", napominje naš stručnjak.

Glavni cilj, prema njegovim riječima, nije samo digitalizacija postojećih metoda već i snažnije uključivanje u europski istraživački prostor. "Kroz ovaj projekt gradimo temelje za naš aktivniji doprinos EU projektima koji se bave održivom i digitalnom poljoprivredom, a ujedno i jačamo sposobnost društva za prilagodbu klimatskim promjenama".

Kaže, vjeruje da će zadane ciljeve ostvariti kroz opremanje institucija novim tehnologijama, usvajanje digitalnih znanja i vještina, te širenje znanstvene mreže u regiji. Dodaje i kako se nada da će se po završetku projekta u istraživanja uključiti i druge znanstveno-obrazovne institucije iz regije.

Članovi partnerskog tima iz Instituta za ratarstvo i povrtlarstvo Novi Sad su: dr.sc. Milan Mirosavljević, dr.sc. Vladimir Aćin, dr.sc. Bojan Jocković, dr.sc. Sanja Mikić i dr.sc. Ljiljana Brbaklić, a iz Poljoprivrednog instituta Osijek u projekt su uključeni: dr.sc. Dario Novoselović, dr.sc. Krešimir Dvojković, mag.ing.chem. Marko Ivić, dipl.oecc. Branka Mijić, dipl.oecc. Melita Kovačević i dipl.iur. Tatjana Totić

Projekt NET4DINAR već sada pokazuje kako znanost, tehnologija i prekogranična suradnja mogu stvoriti konkretne pomake u razvoju moderne, održive i učinkovite poljoprivrede.

Nabava opreme i usluga financirana je sredstvima EU