U HGK, Županijskoj komori Osijek održan je stručni skup o biljnoj proizvodnji kojemu je nazočio pomoćnik ministrice poljoprivrede Krunoslav Karalić.
Ministarstvo poljoprivrede očekuje da će se ove godine nastaviti trendovi rasta biljne proizvodnje, a uz financijske potpore proizvođačima, radi se na nizu zakonskih i podzakonskih propisa s ciljem unaprijeđivanja proizvodnje, istaknuto je na stručnom skupu o biljnoj proizvodnji u osječkoj županijskoj komori.
"Od 2018. godine, kada je biljna proizvodnja rasla za 12 posto, bilježimo značajno povećanje u sektoru biljne proizvodnje, žitarica i industrijskog bilja. Očekujemo da ćemo te trendove nastaviti i ove godine, posebice za tehnološki zahtjevne kulture kao što je šećerna repa, gdje smo donijeli program potpore proizvođačima pa očekujemo povećanje površina za više od tisuću hektara", rekao je pomoćnik ministrice poljoprivrede Krunoslav Karalić.
Kaže i kako se očekuje da će u proljetnoj sjetvi biti zasijano oko 250 tisuća hektara kukuruza, oko 12.500 hektara šećerne repe, dok se kod suncokreta i soje očekuje sjetva na razini prošlogodišnje.
Karalić je izvijestio kako Ministarstvo izrađuje niz zakonskih prijedloga poput zakona o održivoj uporabi pesticida, o sjemenu i sadnom materijalu, kao i izmjenama zakona o poljoprivrednom zemljištu te o nepoštenim trgovačkim praksama. Radi se i na brojnim podzakonskim aktima, poput pravilnika o priznavanju proizvođačkih organizacija i pravilnika o kontrolnom sustavu u ekološkoj poljoprivredi, gdje želimo podići kvalitetu rada kontrolnih tijela, dodao je.
Govoreći o provedbi Zakona o poljoprivrednom zemljištu rekao je kako je od 430 jedinica lokalne samouprave njih oko 60 posto dobilo suglasnost na programe raspolaganje državnim poljoprivrednim zemljištem, u tijeku je više 40 natječaja, a doneseno je 10 odluka o odabiru najpovoljnijih ponuda.
"Izmjenama toga zakona se želi ubrzati proceduru i smanjiti administrativne zahtjeve, objasnio je Karalić, dodajući kako izmjene na kojima se radi nemaju za cilj mijenjati kriterije i pravo prvenstva, koji su već propisani važećim zakonom.
Potpredsjednik Hrvatske poljoprivredne komore (HPK) Mato Brlošić smatra kako će proljetna sjetva vjerojatno biti kao i dosadašnje, ali i da proizvođače, kao i svake godine, čeka povećanje cijene sjemena, zaštitnih sredstava, repromaterijala i mehanizacije.
"S druge strane, cijene naših proizvoda idu samo prema dolje. I sami se pitamo do kada ćemo moći proizvoditi u takvim uvjetima", upozorio je Brlošić.
Izvori
Tagovi
Vlajčić: Sutra ide isplata 3,7 milijuna eura za proizvodno vezane potpore
Domaći OPG-ovi i sustavi sve više mijenjaju KAN i UREU tekućim dušikom
Niste stigli odraditi zemljišni tretman protiv korova? Evo rješenja
Krešimir Šokić: Ovo je jako zahtjevno proljeće za sjetvu ratarskih kultura
Vlajčić: Sutra ide isplata 3,7 milijuna eura za proizvodno vezane potpore
Slaven Puzjak krenuo s berbom kamilice: To je kultura s tradicijom i stabilnom cijenom
Krešimir Šokić: Ovo je jako zahtjevno proljeće za sjetvu ratarskih kultura
Koji je razlog smanjenja površina pod uljanom repicom, izuzetno vrijednom ratarskom kulturom?
Damir Senjan
prije 1 tjedan
Vegetacija je krenula ali naglo stala. Nije to to ko prijasnjih godina kad je več sve bilo u zelenom i bagrem mirisao u ovo vrijeme. Evo tek jučer sa Više [+]
Đuro Japaric
prije 5 godina
Za 2 godine 60 % posto programa za državnu zemlju od 555 općina i gradova ! Pa iako donesu program opet ne moraju raspolagati sa državnom zemljom ! Može ih Milanović odlikovati sa VELEREDOM Šešelja , jer bagra u Zagrebu pravi Hrvatskoj veću štetu od ŠEŠELJA i Šešeljevaca !
Marta Radić
prije 5 godina
Cijene repromatrijala mogu ići gore koliko hoće. Treba ulagati racionalno i pametno. Veća ulaganja ne znači i veći dohodak. S toga pamet u glavu ...
Slavimir Brkić
prije 5 godina
Da li će se izmjenama zakona o raspolaganju državnog zemljišta u nekoj mjeri i kakvoj pogodovati određenoj skupini ili pojedincu koji su u nekom obliku u poljoprivrednoj proizvodnji, to ćemo tek vidjeti, a sa druge strane, već smo dobrano naviknuli na povećanje cijena IN PUTA u globalu, kad se govori o poljoprivrednoj proizvodnji, jer svi trgovci su svjesni naših potreba i da moramo potrošiti određenu minimalnu količinu sjemena a da bi ostvarili sklop koji obećava prinos a tako je i sa gnojivima i zaštitom, tako da tu pojedinac previše na to utjecati ne može, kao ni na otkupnu cijenu merkantile.