Proizvodnja silažnog kukuruza lani pala za 30 posto, što je s ostalim usjevima u Hrvatskoj?

Procjenjuje se da je u Hrvatskoj 2021. proizvedeno ukupno 125 tisuća tona suncokreta, a ta proizvodnja povećana za 4,2 posto u odnosu na godinu ranije kada je iznosila 120 tisuća tona. Zasijan je na 41 tisuću hektara, a prirod mu je bio tri tone po hektaru, pokazuju privremeni podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS).

Međutim, prema njima najviše je pala proizvodnja silažnog kukuruza i to za 30 posto, soje za 14,3 posto, kukuruza za zrno 8,2 posto te šećerne repe za 7,4 posto u odnosu na 2020. 

Kukuruz je prošle godine zasijan na 287 tisuća hektara, što je hektar manje odnosu na 2020. godinu, a proizvedeno ga je 200 tisuća tona manje. Prirod po hektaru lani je bio 7,8 tona, što je smanjenje prema podacima od godinu dana prije u kojima stoji da je iznosio 8,4 t/ha. Njegova ukupna proizvodnja iznosila je 2.434.000 tona.

Proizvodnja soje se procjenjuje na 228 tisuće tona tijekom 2021. godine, što je 39 tisuća tona manje u odnosu na godinu prije. Prirod po hektaru iznosio je 2,6 posto, a 2020. je bio 3,1 tone. Njome je lani zasijano 87 tisuća hektara.

Iste površine pod šećernom repom

Šećerna repa je zasijana na istoj površini kao i 2020. i to na 10 tisuća hektara, a proizvodnja joj je pala u odnosu na tu godinu kada je bila 774 tisuća tona, dok je 2021. iznosila 717 tisuća tona. Što se tiče priroda po hektaru on je pao sa 74 na 70,3 tone.

Lucerna je zasijana na nešto više hektara i to 28 tisuća na kojima je zabilježeno ukupno 191 tisuću tona. Prirod po hektaru iznosio je 6,9 tona, dok je godinu dana bio 7,6 tona. Također, tada je zabilježena i veća proizvodnja od ukupno 201 tisuću tona, a zasijano je bilo 26 tisuća hektara.

Kao što je ranije spomenuto, najviše je pala proizvodnja silažnog kukuruza, a zasijan je bio na 25 tisuća hektara. Njegov prirod po hektaru je 35,2 tone, a bilježi se ukupna proizvodnja od 883 tisuće tona. Samo godinu dana prije poljoprivrednici su proizveli 1.261.000 tona na 30 tisuća hektara. 

Jedino čemu je rastao prirod je krumpir i to za 4,9 t/ha. Lani ga je zasijano na istoj površini kao godinu prije i to na sedam tisuća hektara, a proizvedeno je 101 tisuća tona. Što je ipak, 39 tis. tona manje nego 2020.

Kako pojašnjavaju iz DZS-a, na veličinu uzorka utjecala su odobrena sredstva u Državnom proračunu Republike Hrvatske za 2021. i udio poljoprivrednih gospodarstava po prostornim jedinicama za statistiku 2. razine. U uzorak je odabrano sedam tisuća poljoprivrednih gospodarstava.

Podatke o pšenici i ječmu te drugim kulturama nisu objavili.