Prognoza usjeva: Toplinski valovi i suša negativno utjecali na istok i jug Europe

Prema kolovoškom izdanju Biltena JRC Mars - Praćenje usjeva u Europi, vremenski uvjeti te utjecaji na očekivane prinose bili su prilično različiti.

Poboljšani su izgledi za prinose ljetnih usjeva u zapadnoj i sjeverno-središnjoj Europi zbog blagih temperatura i odgovarajuće zalihe vode. U nekim od ovih regija žetva ozimih usjeva ipak je bila otežana zbog čestih kiša, što je dovelo do blagog smanjenja prognoze prinosa. 

Zato su toplinski valovi i suša negativno utjecali na ljetne usjeve na jugu i istoku Europe. Italija, Slovenija, Hrvatska, Mađarska, zapadna Rumunjska, Bugarska i Grčka bile su pogođene jakim toplinskim valom koji je počeo krajem srpnja, a posebno su bila osjetljiva područja koja nisu navodnjavana. 

U Švedskoj, baltičkim zemljama i Finskoj vrući srpanj više nego što je uobičajeno negativno je utjecao na razvoj zrna jarih i ozimih žitarica. U južnom dijelu europske Rusije, toplinski val je došao dovoljno kasno da ne ošteti ozime žitarice. No, one u središnjem dijelu te zemlje bile su negativno pogođene tijekom kasnijih faza rasta. 

I pašnjaci pod negativnim utjecajem toplinskih valova

Kada je riječ o pašnjacima, i oni su bili pod negativnim utjecajem toplinskih valova u regijama južne Europe, odnosno Italiji, Mađarskoj, zapadnoj Rumunjskoj, Bugarskoj, Grčkoj te Španjolskoj i Portugalu. Vruće vrijeme u kombinaciji s deficitom vode u tlu, u Danskoj, Švedskoj i Finskoj te baltičkim zemljama također se odrazilo na produktivnost pašnjaka. 

U Francuskoj, zemljama Beneluksa, Irskoj, Njemačkoj te Poljskoj (osim na sjeverozapadu te zemlje), imale su povoljne uvjete. Blaže temperature i dovoljno oborina dobro su utjecali na rast biomase. Povoljni su uvjeti zabilježeni i u Austriji, Češkoj, Slovačkoj i većem dijelu Slovenije. 

Prinos kukuruza ispod petogodišnjeg prosjeka u HR

U Hrvatskoj je u ovom razdoblju temperatura bila iznad prosjeka i to između 1°C i 2°C. Manjak oborina posebno je zabilježen u jadranskom dijelu. Maksimalne temperature dosezale su do 38°C, a na istoku do 40°C. Duga sušna razdoblja izmjenjivala su se s neravnomjerno raspoređenim oborinama što je smanjilo razinu vlage u tlu. 

Stoga su izgledi za prinos zrna kukuruza ispod petogodišnjeg prosjeka, stoji u izvješću. 

Gledajući ovu prognozu i prinose po hektaru, u Hrvatskoj bi ona za pšenicu bila 5,66 t/ha, ječam 5,48 t/ha, kukuruz 7,44 t/ha, silažni kukuruz 32,6 t/ha, tritikale 3,90 t/ha, uljanu repicu 2,88 t/ha, šećernu repu 61,8 t/ha, suncokret 3,18 t/ha, soju 3,04 t/ha. 

Klimatološko ljeto nam završava za nekoliko dana dok kalendarsko traje do 22. rujna u 20:11 sati. Poučeni negativnim utjecajem klimatskih promjena s razlogom možemo biti sumnjičavi oko toga kako će ova sezona završiti po pitanju prognoziranih oborina i temperatura.