Prednost strojne berbe je brzina, ali ručna berba duhana daje kvalitetniji proizvod

Zahtjev za izravna plaćanja u 2019. godini za proizvodnju duhana u Republici Hrvatskoj podnijela su 543 gospodarstva. Od 2010. do 2017. godine prosječne površine pod duhanom bile su oko 5.000 ha, dok je u 2018. godini (prema podacima Statističkog ljetopisa) zabilježen pad površina pod duhanom na 3834 ha. Prosječan prinos suhog lista tijekom navedenog razdoblja iznosio je oko 2 t/ha, uz vrlo mala variranja između godina.

Tijekom osamdesetih godina prošlog stoljeća, površine pod duhanom bile su znatno veće i kretale su se oko 17.000 ha, dok je prinos suhog lista bio od 1 do 1,5 t/ha. Oko 80% proizvodnih površina duhana smješteno je u Virovitičko–podravskoj županiji. U Hrvatskoj se uzgajaju 2 tipa krupnolisnih duhana i to svjetla virginija i burley. Duhan je radno intenzivna kultura i zahtijeva puno ljudskog rada. Budući da duhan dozrijeva po insercijama od najdonjih listova (podbira) prema gore (vršno lišće), berba jednog usjeva odvija se u više navrata.

Jedan od najvećih problema u proizvodnji duhana je nedostatak radne snage za berbu. Proizvođači duhana odlaze i do mjesta 50 km udaljena od polja u potrazi za radnom snagom. Iseljavanjem stanovništva zadnjih godina taj problem je postao još i veći.

Budući da je proizvodnja duhana još uvijek profitabilna kultura, a otkup i isplata sigurni, proizvođači ne žele napustiti ovu proizvodnju. Da bi riješili problem berbe, određeni broj proizvođača kupio je stroj za berbu duhana. Prednost strojne berbe je brzina, ali  zato ručna berba daje kvalitetniji proizvod. Kod ručne berbe berač bere samo tehnološki zrele listove, dok stroj to ne razlikuje. Poslije strojne berbe duhan se mora  presložiti da bi se mogao staviti u ramove i na sušenje. Listovi nakon strojne berbe često su izlomljeni. Stroj za berbu se podešava na visinu berbe i najčešće bere 3 – 4 lista, a može i više.

Može se zaključiti da je strojna berba duhana ipak brža i djelomično rješava problem radne snage, ali još uvijek duhan zahtjeva više ljudskog rada od većine ratarskih kultura.

Autorica: Mirjana Rastija Novak, mag. ing. agr., Ministarstvo poljoprivrede

Izvor: www.savjetodavna.hr