Duhan je radno intenzivna kultura i zahtijeva puno ljudskog rada. Strojna berba duhana ipak brža i djelomično rješava problem radne snage, ali još uvijek duhan zahtijeva više ljudskog rada od većine ratarskih kultura.
Zahtjev za izravna plaćanja u 2019. godini za proizvodnju duhana u Republici Hrvatskoj podnijela su 543 gospodarstva. Od 2010. do 2017. godine prosječne površine pod duhanom bile su oko 5.000 ha, dok je u 2018. godini (prema podacima Statističkog ljetopisa) zabilježen pad površina pod duhanom na 3834 ha. Prosječan prinos suhog lista tijekom navedenog razdoblja iznosio je oko 2 t/ha, uz vrlo mala variranja između godina.
Tijekom osamdesetih godina prošlog stoljeća, površine pod duhanom bile su znatno veće i kretale su se oko 17.000 ha, dok je prinos suhog lista bio od 1 do 1,5 t/ha. Oko 80% proizvodnih površina duhana smješteno je u Virovitičko–podravskoj županiji. U Hrvatskoj se uzgajaju 2 tipa krupnolisnih duhana i to svjetla virginija i burley. Duhan je radno intenzivna kultura i zahtijeva puno ljudskog rada. Budući da duhan dozrijeva po insercijama od najdonjih listova (podbira) prema gore (vršno lišće), berba jednog usjeva odvija se u više navrata.
Jedan od najvećih problema u proizvodnji duhana je nedostatak radne snage za berbu. Proizvođači duhana odlaze i do mjesta 50 km udaljena od polja u potrazi za radnom snagom. Iseljavanjem stanovništva zadnjih godina taj problem je postao još i veći.
Budući da je proizvodnja duhana još uvijek profitabilna kultura, a otkup i isplata sigurni, proizvođači ne žele napustiti ovu proizvodnju. Da bi riješili problem berbe, određeni broj proizvođača kupio je stroj za berbu duhana. Prednost strojne berbe je brzina, ali zato ručna berba daje kvalitetniji proizvod. Kod ručne berbe berač bere samo tehnološki zrele listove, dok stroj to ne razlikuje. Poslije strojne berbe duhan se mora presložiti da bi se mogao staviti u ramove i na sušenje. Listovi nakon strojne berbe često su izlomljeni. Stroj za berbu se podešava na visinu berbe i najčešće bere 3 – 4 lista, a može i više.
Može se zaključiti da je strojna berba duhana ipak brža i djelomično rješava problem radne snage, ali još uvijek duhan zahtjeva više ljudskog rada od većine ratarskih kultura.
Autorica: Mirjana Rastija Novak, mag. ing. agr., Ministarstvo poljoprivrede
Izvor: www.savjetodavna.hr
Povezana biljna vrsta
Izvori
Tagovi
Hrvatska nema preradu, niti želi povećati robne zalihe - kamo sa pšenicom?
Prijeti toplinski stres: Zašto je sada pravo vrijeme za jačanje usjeva?
Ante Rogić: Pivarski ječam i postrna soja uspješna su kombinacija za veće prihode
Medić: Kako sam efikasno povećao postotak humusa i do pet posto?
Bc Institut ne staje s novitetima: Stiže pšenoraž za proizvodnju biomase
Uljana repica na 70 cm - nova praksa prikazana na KWS polju
Prijeti toplinski stres: Zašto je sada pravo vrijeme za jačanje usjeva?
SelectiS Dan polja: Izdvojene visokoprinosne sorte pšenice i ječma za 2025.
Đuro Japaric
prije 3 tjedna
ZAŠTO IZUMIRU SELA ? , prvo iz ekonomskih razloga ! 1994 pisci po narudžbi HDZ iznijeli su podatak da je PROSJEČNA površina seljačkog imanja bila 2, Više [+]
Marta Radić
prije 5 godina
Opet o duhanu...netko dobro plača promiđbu? Nažalost u mom selu svi duhanci ppbjegli od te proizvodnje! Negdje sam pročitala da je 2009 g u HR bila proizvidnja 6093 hektara , a u 2019 g 3470 hektara tako da je to skoro 50% nestalo proizvodnje duhana. A čitam i o sve većoj sivoj zoni , tako da je očito mnogo problema u toj bramši... zato proizvođači napuštaju tu proizvodnju , a koliko znam i EU digla ruke od te bramše.