Kako se uskoro bliži vrijeme sjetve šećerne repe, tvrtka Chromos Agro d.d. podsjeća ratare na prve korake u zaštiti ove kulture. U proizvodnji šećerne repe vrlo važna agrotehnička mjera je zaštita od štetočinja, koji mogu znatno umanjiti urod i sadržaj šećera te kvalitetu korijena.
U proizvodnji šećerne repe vrlo važna agrotehnička mjera je zaštita od štetočinja, koji mogu znatno umanjiti urod i sadržaj šećera te kvalitetu korijena. Za razliku od drugih kultura provođenje mjera zaštite kod šećerne repe je prisutno kroz cijelu vegetaciju (preko 180 dana). Stoga ovoj mjera treba pristupiti planski i na vrijeme budući da traži puno rada i financijskih sredstava. U prvom dijelu vegetacije šećerna repa je uglavnom izložena napadu korova i štetnika.
U početnim stadijima klijanja i nicanja šećerna repa je osjetljiva na napad štetnika.
Od štetnika najvažniji su zemljišni štetnici (žičnjaci, grčice hrušta, sovice pozemljuše, rovci) koji grizu klicu i korjenčiće, te buhači i pipe koji čine štetu na tek izniklim biljkama.
Osnovna mjera borbe protiv zemljišnih štetnika je primjena zemljišnih insekticida inkorporacijom u tlo prije sjetve.
Znamo li da je na parceli za sjetvu šećerne repe prisutna veća populacija žičnjaka (Elateridae) obavezno je izvršiti njihovo suzbijanje preventivno, jer nakon sjetve nema mogućnosti za njihovo suzbijanje.
Tvrtka Chromos Agro d.d. iz svoje palete preporuča insekticid Dursban E-48 u količini 6-8 l/ha prskanjem cijele površine ili 2-3 l/ha prskanjem u trake.
Ukoliko se pri nicanju pojave štetnici mladog ponika (buhači, pipe) treba primijeniti jedan od slijedećih insekticida: Chromorel D (1,5-2 l/ha), Dursban E-48 (1-2 l/ha), Fastac 10 SC (0,15-0,2 l/ha).
Šećerna repa je kultura rijetkog sklopa biljaka i sporijeg prvotnog porasta te je time dugo izložena napadu korova. Nažalost, korove u šećernoj repi ne možemo riješiti jednim tretiranjem i jednim herbicidom već moramo primijeniti njih nekoliko u više navrata.
Dakle, s prvom primjenom herbicida počinjemo u sjetvi a ponekad i prije - predsjetveno. Da bismo uspješno riješili problem zakorovljenosti osnovno je poznavati sastav korova na parceli predviđenoj za sjetvu te onda izvršiti odabir herbicidai model suzbijanja.
Pregledom dijela površina za ovogodišnju sjetvu stručni tim Chromos Agra d.d. je utvrdio prisutnost prezimljenih korova (mišjakinja, kamilica, koprive) koje će trebati suzbiti predsjetveno.
Za rješavanje ovog problema Chromos Agro d.d. preporuča primjenu sistemičnog herbicida Oxalis u količini od 2-6 lit/ha ovisno o korovnoj vrsti.
Korovne vrste koje niču ranije ili zajedno sa šećernom repom su:
Sve su to jednogodišnji sjemenski širokolisni korovi koje najbolje i najjeftinije suzbijamo zemljišnim herbicidima.
Chromos Agro d.d. preporuča provjereni herbicid zemljišno-kontaktnog djelovanja Pyramin WG u količini od 3,0-4,0 kg/ha. Primjenjujemo ga nakon sjetve pa sve do nicanja repe, te kasnije u korektivnim prskanjima. Pyramin WG ima dobro djelovanje na sve jednogodišnje sjemenske širokolisne korove (onemogućava klijanje korova), koji se uglavnom nalaze u površinskom dijelu tla.
Za dobro djelovanje Pyramin WG potrebna je dobra priprema tla (mrvičasta) te minimalno 20 mm oborina koje će herbicid unijeti u površinski sloj tla gdje se i nalaze navedeni korovi te spriječiti njihovo nicanje. Radi proširenja djelovanja na travne korove može mu se dodati neki od zemljišnih graminicida. Ovakvom primjenom Pyramin WG spriječiti ćemo ranu zakorovljenost, omogućiti nicanje šećerne repe te izbjeći ranu primjenu korektivnih herbicida koji mogu depresivno djelovati na mladi ponik.
Chromos Agro d.d.
Mr. Vesna Šarec, Dipl.ing.agro.
Ovaj članak je savjetodavnog karaktera. Prije primjene pripravka pažljivo pročitati uputu za uporabu priloženu uz proizvod.
Tagovi
Partner
10002,
Radnička c Zagreb,
Hrvatska
tel: +385 1 6040 357,
e-mail: chromos-agro@chromos-agro.hr
web: http://www.chromos-agro.hr
Melita Abičić vozi autobus, no draže joj je sjesti u traktor i ići u polje
Ratari prelomili: Ove jeseni siju znatno manje obične pšenice, cilj je durum i proizvodnja tjestenine
Ove tri tvrtke imaju više površina pod ječmom nego stotine OPG-ova zajedno
U Hrvatskoj je šest proizvođača kojima površine pod pšenicom prelaze 1.000 ha
Ratari prelomili: Ove jeseni siju znatno manje obične pšenice, cilj je durum i proizvodnja tjestenine
Od zlatnog ulja do crnih brojki: U samo 4 godine nestalo 1.915 proizvođača uljane repice
Žetva: Rekordni prinosi pšenice mogli bi značiti i rekordnu, ali negativnu sezonu za kukuruz
U Hrvatskoj je šest proizvođača kojima površine pod pšenicom prelaze 1.000 ha
Ratari prelomili: Ove jeseni siju znatno manje obične pšenice, cilj je durum i proizvodnja tjestenine
Od zlatnog ulja do crnih brojki: U samo 4 godine nestalo 1.915 proizvođača uljane repice
Michael Horsch: Osjeća se energija napretka - hrvatska poljoprivreda ima budućnost
Jerković: Dan polja Horsch-Claas kao ogledalo moderne poljoprivrede
Damir Senjan
prije 2 tjedna
Đuro Moj kako je je, mi svi iz ove kože ili vremenskih neprilika nemožemo nikuda. Sreča u svemu da kukuruz nije nastradao, ima negdje mestimično malo Više [+]
