Pretraga tekstova
Neki pokrovni usjevi mogu malo smanjiti buduće prinose usjeva, ali dugoročno gledano – isplati se zaštititi tlo, kaže Maria Villamil sa sveučilišta u Illinoisu.
Pokrovni usjevi posijani u dijelu godine kad je tlo bez glavnog, učinkovito štite tlo od erozije. Te biljke svojim korijenovim sustavom vežu čestice tla, a nadzemnom biomasom sprječavaju ispiranje finih čestica s površine. Također, pospješuju zadržavanje i upijanje vode u tlo i smanjuju gubitak hranjivih tvari.
Poljoprivrednici se u svijetu sve više odlučuju za ovu metodu očuvanja tla. No s nizom biljaka koje se mogu izabrati u složenim plodoredima, pravi izbor nije ni malo lak.
"Vjerujem da su pokrovni usjevi vrlo važan alat za zadržavanje vode i hranjivih sastojaka u tlu", kaže za eurekalert Maria Villamil, istraživačica sa sveučilišta u Illinoisu i članica Američkog društva za agronomiju.
Kako bi pomogla poljoprivrednicima u toj američkoj saveznoj državi da odaberu pravi pokrovni usjev, Villamil i njezin tim odlučili su testirati nekoliko potencijalnih. Sijali su različite kulture između uobičajenog plodoreda kukuruza i soje.
"Željeli su testirati posebno one koji ne zahtijevaju dodatni rad u proljeće i druge koji se neće natjecati s kukuruzom za resurse", objašnjava Villamil.
Ondje poljoprivrednici preferiraju raž kao pokrovnu kulturu prije zasijavanja soje. Ta je žitarica uhvatila dušik koji je ostao u tlu nakon prethodne sezone usjeva kukuruza. No, kada su poljoprivrednici planirali uzgajati kukuruz, radije su koristili mahunarke kao što je grahorica (Vicia sativa, lat.).
Ova je kultura mahunarka, što znači da može osigurati dušik za kukuruz koji će se koristiti kasnije u sezoni. Također koristi manje vode od raži, što znači da se on neće morati toliko truditi da bi se natjecao za ograničene vodene resurse.
Istraživački tim postavio je eksperimentalne parcele na šest lokacija širom države. Pred kraj vegetacijske sezone kukuruza ili soje, prošetali su poljima sijući sjeme među njima. Pokrovni koje su testirali, između ostalog, obuhvaćali su proljetnu zob, crvenu djetelinu, jednogodišnji ljulj i rotkvu.
Tada su pratili koliko su dobro rasle kulture, kako su se svojstva tla mijenjala tijekom vremena i prinos budućih prehrambenih usjeva.
Iznenađujuće, pokrovni usjevi nisu imali velikog utjecaja na tlo. "Nije bilo poboljšanja svojstava tla", tvrdi Villamil. Najveći razlog zašto većina nije previše utjecala na tlo je taj što se većina smrznula tijekom zime.
Naime, države poput Illinoisa podložne su potencijalno oštrim zimama, posebno u sjevernom dijelu. S obzirom na to da su istraživači sjeme sijali iz zraka sjeme je jednostavno ostalo na vrhu.
Međutim, pokrovni, koji odumiru preko zime mogu biti i dobra stvar. Kako piše u istraživanju, to znači da će poljoprivrednici na proljeće imati manje posla jer ih neće morati iznositi s polja.
Jednogodišnji ljulj i raž uglavnom su preživjeli zimu, kao i grahorica. Blago su smanjile buduće prinose kukuruza, a to je vjerojatno zato što se u proljeće natječu s njim za vodu. Međutim, na prinose soje nisu utjecale i ona jako dobro uspijeva s njima.
"Trebamo odabrati pokrovne usjeve koji mogu preživjeti zimu, dobro rasti u proljeće i držati se cijelo to vrijeme. Neki mogu malo smanjiti buduće prinose, ali dugoročno gledano – isplati se zaštititi tlo", zaključila je.
Tagovi
Pokrovni usjevi Illinois Maria Villamil Znanstveno istraživanje Dobrobit
Autorica
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
U dobroj vjeri, dokument povjereniku za poljoprivredu EU komisije U okviru održavanja manifestacije "Greencajt", (Zagreb, 22. svibnja 2025.) u ime neformalne stručne skupine "ŽIVO SELO" čast mi je bila uručiti knjigu (dokument); "BOJ ZA ŽIV... Više [+]
U dobroj vjeri, dokument povjereniku za poljoprivredu EU komisije
U okviru održavanja manifestacije "Greencajt", (Zagreb, 22. svibnja 2025.) u ime neformalne stručne skupine "ŽIVO SELO" čast mi je bila uručiti knjigu (dokument);
"BOJ ZA ŽIVO SELO - OBITELJSKA POLJOPRIVREDNA GOSPODARSTVA - TEMELJ HRVATSKE POLJOPRIVREDE" (2017.)
gospodinu CHRISTOPHE HANSENu
- povjereniku Europske komisije za
poljoprivredu i hranu
HVALA od srca gospodinu Hansenu na ljubaznosti i otvorenosti za prijem.
Knjiga je objedinjen dokument o intenzivnim aktivnostima članova skupine "Živo selo" i Udruge obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava Hrvatske - Život, ali i ostalih koji su imali volje, vremena, hrabrosti i zdrava razuma uputiti na uzroke, trenutne i nadolazeće posljedice. Skupni je prikaz autentičnih dokumenata, detaljnih analiza i razmišljanja osoba i institucija koje su u konačnici, što je vrijedno, nudili moguća rješenja izlaska iz očite i prisutne krize ukupne poljoprivrede u Hrvatskoj.
Kako je u knjizi često naglašavano, poljoprivrede i njene nezaobilazno funkcionalne uloge (snage i vrijednosti) u prostornom, ekološkom, gospodarskom, socijalnom i demografskom strukturiranju hrvatske zajednice. Prije svih, potreba za hranom.
Knjiga je svojim sadržajem i danas vrlo aktualna i uporabljiva upravo zbog analiza i iskustava upisanim u njen sadržaj na kojima se može graditi budućnost domaće ali i EU poljoprivrede. Upravo i kroz prizmu struktura koje je gosp. Hansen iznesao tijekom svog obraćanja, kao prioriteta europske poljoprivrede u budućnosti.
Zalog je bezrezervnoj i nedvojbenoj potrebi da se uvijek i svugdje ističe ključna uloga obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava u uzgoju i proizvodnji hrane, očuvanju prostora i sklada u okolišu, zdravlja ljudi, blaga (životinja), biljaka, tla i voda.
Hrvatska ima ogromnih problema, a s njima i izazova, u ravnoteži i skladu zajednice upravo zbog gubitka i nestanka velikog broja obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava i njihove prirodne uloge u lancu održavanja života. Ova činjenica se ne smije zanemarivati. Ne samo zbog nas samih, već i zbog zajednice EU naroda u i s kojom dijelimo nasljeđeno.
U prošlim godinama knjiga je našla put do odgovornih osoba i institucija u Domovini. Nadalje, uvijek je, u svakom trenutku i prigodi, otvorena za sve one zainteresirane.
Vedran Stapić
prije 2 tjedna
Lijepa gesta, a ujedno i dobra promocija knjige Lijepa gesta, a ujedno i dobra promocija knjige
Đuro Japaric
prije 2 tjedna
ZAŠTO IZUMIRU SELA ? , prvo iz ekonomskih razloga ! 1994 pisci po narudžbi HDZ iznijeli su podatak da je PROSJEČNA površina seljačkog imanja bila 2, Više [+] 8 ha u 5 parcela ! Ako 100 ha podijelimo sa , 2, 8 ispada da je na 100 ha ili1 km kvadratni ZASNOVANO 35 OBITELJI ! Ako računamo po 4 člana onda je to 140 stanovnika na 100 ha !Troškovi obrade zemlje u vrijeme ŽIVOTINJSKIH zaprega i MEHANIZACIJE ! Konje ili krave sa kojim su orali UZGAJALI su , od kože napravila se ORMA , kupljeno je nekoliko desetaka kg željeza za plug , zubače , VLASTITO sjeme ! U vrijeme MEHANIZACIJE , umjetnih gnojiva , zaštitnih sredstava , sjemena , SVE to MORA se PLATITI od proizvodnje , poticaja , plaće izvan poljoprivrede , mirovine ! PROBLEM je Hrvatske PREVELIK broj VLASNIKA , MALE POVRŠINE na kojima su VEĆINOM niskodohodovne kulture , ili ovce na kamenjaru , USITNJENOST ! Radi ZEMLJIŠNOG maksimuma donesenog u BEOGRADU nije se do 91 moglo ići u formiranje POVRŠINSKI većih OPG ! Od 1991 REŽIM u Zagrebu SPRIJEČIO je i površinsko povećanje i sa zemljom koju zovu državna ! NISU zaustavili USITNJAVANJE , POKRETANJE Ostavinskih postupaka NIJE OBVEZUJUĆE pa puno zemlje i RUŠEVNIH kuća - gospodarskih zgrada imamo na UMRLIM ! NASTAVK IZUMIRANJA SLIJEDI , kao i UVOZ hrane , a i POVEĆANJE NE OBRAĐENE ZEMLJE !
Đuro Japaric
prije 3 tjedna
G . Miroslave , od doseljavanja Hrvata u Dalmaciju u stoljeću sedmom poznate su sve odluke ! Mali sluganski narod kao što su Hrvati , nisu NIKADA Više [+] samostalno odlučivali ! Današnja UŠORENA , IZUMIRUĆA sela u Baranji i nizinskoj SLAVONIJI , posljedica su PROMAŠENE Naredbe carice Terezije da se u TURSKOM Carstvu , raspršene kuće sa gospodarskim zgradama poredaju uz PUTEVE i ceste . Od te NAREDBE Kmetovi su izgradili UŠORENA sela . Povećanjem KMETOVA , smanjivale su se i OKUĆNICE pa u većini dana se ne može ni auto okrenuti ! ¸1919 Hrvati sa SLUGANSKIM statusom u SAVEZU sa SRBIJOM , rade PROMAŠENU agrarnu reformu ! Drugu PROMAŠENU reformu rade BALKANSKI narodi pod vodstvom Tita i SKH ! 1991 PRIJE rata i međunarodnog priznanja RH kao državice , BROZOVI komunisti nazvani HDZ , NAMEĆU prvi Zakon o poljoprivrednom zemljištu kojim počinje PODRŽAVLJENJE , a da 2025 NE ZNAMO ni koliko lokalnih vlasti od megalomanskih 556 IMA državnu zemlju ni prema stanju u AUSTRIJSKOM katastru ! Pod vodstvom Brozovog đenerala Tuđmana , donosi se i LOPOVSKI Zakon o privatizaciji predmet koje su i poljoprivredna poduzeća , osnovana nakon SRPSKO - hrvatske agrarne reforme ¸1919 ! 2003 za vrijeme Račana NAMEĆU nam PLAGIRANI BEOGRADSKI Zakon o nasljeđivanju donesen u Beogradu 1965 , a koji govori i o zemljišnom maksimumu koji je ukinuo Tuđman i ekipa 91 , ali KASNO jer su SELA u SLAVONIJI počela IZUMIRATI 1945 i RADI zemljišnog maksimuma NIJE se išlo da se formiraju dohodovniji OPG , pa je BILANS 2021 BIO ; 195 IZUMRLIH SELA , preko 80 sa SAMO jednim stanovnikom ! Ova KVAZI državica NEMA STRATEGIJU razvoja poljoprivrede , jer su DILETANTI iz HDZ , angažirali strane > umove > da im NAPIŠU svoje viđenje , a jednom je ministar Tarnaj 1995 dao naslov Pregled stanja i strategija razvoja poljoprivrede RH , a o čemu su mlatili praznu slamu o tom tekstu u Zagrebu u takozvanom saboru ! Postoji i tekst u NACIONALNOJ razvojnoj strategiji do 2030 pisanoj po NARUDŽBI NE SPOSOBNE vlade na čelu sa NE sposobnim Plenkovićem u poglavlju u kojem pišu e nekakvoj > samodostatnosti > ! IZLAZ iz svega je HRVATSKA AGRARNA REFORMA , ali za REFORMU nisu hrvatski političari , njihova HPK , a ni SLUGANSKI Hrvati ! NASTAVAK IZUMIRANJA SELA SLIJEDI I OVISNOST O UVOZU HRANE !