Pretraga tekstova
Grad Varaždin potiče poljoprivrednike na sjetvu i prihranu usjeva
 
        Ovo nam znači više nego ne znam kaj, ja ne dobim toliku penziju koliko ću dobiti gnojiva. Dobit ću 350 kilograma, a to vrijedi oko 1.400 kuna - sretan je bio Franjo Hleb iz Gojanca kad je danas na sajmištu u Biškupcu od Grada Varaždina dobio četrnaest vreća gnojiva NPK. Poljoprivrednicima iz grada podijeljeno je šezdeset tona gnojiva za proljetnu sjetvu ili prihranu ozimih žitarica - kaže Tomislav Bogović, savjetnik za lokalnu samoupravu Grada Varaždina.
Franji Hlebu gnojivo će dobro doći za proizvodnju ječma i kukuruza, kojima hrani svinje. Othranjuje ih do težine 150 kilograma, a potom prodaje. Na 2,5 hektara, koliko obrađuje, sadi i krumpir. Dobiveno gnojivo velika je pomoć njegovu kućanstvu.
- No još kad bi i tržište djelovalo! Lani sam dobio sramotnu svotu prilikom interventnog otkupa svinja, otprilike šest kuna po kilogramu. Pa kako se to može isplatiti? Čujem da bi ove godine trebalo biti nešto bolje i da svinja nema pa im raste otkupna cijena - kaže Hleb.
Ne sviđa mu se kako izgleda zapušteno sajmište u Biškupcu.
- Nekad su rekli, jao si ga gazdi di pred hižom raste trava. A sad je, jao si ga nama, seljacima di na sejmu raste trava - kaže.
Gotovo dvostruko više dobio je Antun Pomper, također iz Gojanca, koji obrađuje pet hektara zemlje. Ima žito, kukuruz, ječam i pšenicu te također hrani svinje, a od Grada je dobio 650 kilograma gnojiva.
- Tuča nam je lani sve polomila, stradalo nam je žito i ovo gnojivo nam puno znači - govorio je Antun Pomper dok su mu s teretnjaka radnici utovarivali 26 vreća gnojiva na prikolicu traktora.
Na sajmištu se danas prije podne stvorio poduži red, a mineralno gnojivo je dijeljeno s dva teretnjaka. Unatoč tome taj je posao trajao nekoliko sati.
Pravo na subvenciju, to jest na gnojivo, dobilo je 161 obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo, koja obrađuju 445 hektara zemljišta. Dijeljenje gnojiva započeto je prije deset godina, a s vremenom se, kažu u Gradu, umjesto poticanja proizvodnje, pretvorilo u socijalnu kategoriju i pomoć onima koji ne proizvode tržišne viškove, nego prehranjuju obitelj. Naime, država ne potiče kulture koje su posijane na manje od tri hektara.
- Mi se ne možemo uspoređivati s onima koji obrađuju na desetke hektara. Oni dobivaju puno veće poticaje od nas. Mi proizvodimo hranu za sebe, a ako prodamo koju sitnicu, sretni smo - rekao nam je mladić, koji je u automobilu dovezao djeda da preuzme četiri vreće gnojiva.
Autor teksta i fotografije: Izak Vrtarić
Izvori
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
 Podravka Agri preuzela čak 22 nova John Deere traktora serije 6
                
                
                
                    Podravka Agri preuzela čak 22 nova John Deere traktora serije 6
                     Kako do potpore za sjetvu certificiranog sjemena strnih žitarica za 2025. godinu?
                
                
                
                    Kako do potpore za sjetvu certificiranog sjemena strnih žitarica za 2025. godinu?
                     Krenulo je podnošenje zahtjeva za potporu sjetve certificiranog sjemena strnih žitarica
                
                
                
                    Krenulo je podnošenje zahtjeva za potporu sjetve certificiranog sjemena strnih žitarica
                     Kako smanjiti gubitke kukuruza tijekom berbe? Paljetkovanje je jedan od odgovora
                
                
                
                    Kako smanjiti gubitke kukuruza tijekom berbe? Paljetkovanje je jedan od odgovora
                     Podravka Agri preuzela čak 22 nova John Deere traktora serije 6
                
                
                
                    Podravka Agri preuzela čak 22 nova John Deere traktora serije 6
                     Deset prijedloga za sanaciju tržišnih poremećaja u poljoprivredi
                
                
                
                    Deset prijedloga za sanaciju tržišnih poremećaja u poljoprivredi
                     Jesenska sjetva 2025: Ozime kulture u fokusu, uljana repica se vraća na slavonska polja
                
                
                
                    Jesenska sjetva 2025: Ozime kulture u fokusu, uljana repica se vraća na slavonska polja
                     Proizvodnja soje ne prati potražnju - znanstvenici razvijaju bolje sorte, dio je u pokusu kod Zagreba
                
                
                
                    Proizvodnja soje ne prati potražnju - znanstvenici razvijaju bolje sorte, dio je u pokusu kod Zagreba
                     Jesenska sjetva 2025: Ozime kulture u fokusu, uljana repica se vraća na slavonska polja
                
                
                
                    Jesenska sjetva 2025: Ozime kulture u fokusu, uljana repica se vraća na slavonska polja
                     Deset prijedloga za sanaciju tržišnih poremećaja u poljoprivredi
                
                
                
                    Deset prijedloga za sanaciju tržišnih poremećaja u poljoprivredi
                     Kako smanjiti gubitke kukuruza tijekom berbe? Paljetkovanje je jedan od odgovora
                
                
                
                    Kako smanjiti gubitke kukuruza tijekom berbe? Paljetkovanje je jedan od odgovora
                     Proizvodnja soje ne prati potražnju - znanstvenici razvijaju bolje sorte, dio je u pokusu kod Zagreba
                
                
                
                    Proizvodnja soje ne prati potražnju - znanstvenici razvijaju bolje sorte, dio je u pokusu kod Zagreba
                    Blitva, češnjak, đumbir, bamije, agrumi, krumpiri, lubenice, banane … u glavni grad Kenije povrće i voće dolazi iz Tanzanije i Ugande, kazuje nam lokalac kojeg smo pitali za smjer tržnice. Cijene su niske, uvjeti loši, a kaos na ulicama Nai... Više [+]
            Blitva, češnjak, đumbir, bamije, agrumi, krumpiri, lubenice, banane … u glavni grad Kenije povrće i voće dolazi iz Tanzanije i Ugande, kazuje nam lokalac kojeg smo pitali za smjer tržnice. Cijene su niske, uvjeti loši, a kaos na ulicama Nairobija teško je opisati. Promet se događa nekako, Britanci su zaslužni što voze ‘krivom’ stranom.
 
 Sigurnost na pijaci jednaka je higijenskim uvjetima, pojedinci nisu sretni da ih snimamo, ako za to nisu honorirani. Ulice su pune žicara, starih i mladih.
 
 Više je zebri oko prijestolnice, nego na ovdašnjem asfaltu. Brojni preživljavaju na ulicama, tražeći način zaraditi koji šiling (1Eur je cca 150 šilinga). Kako je tek u ruralnim krajevima?
        
                                                        Vedran Stapić
                                                        
                            
                            prije 2 tjedna
                        
Ne, to su banane u pozadini, a ovaj mladić prodaje nekakve suhe pržene ribice Ne, to su banane u pozadini, a ovaj mladić prodaje nekakve suhe pržene ribice
                                                        Maja Celing Celić
                                                        
                            
                            prije 2 tjedna
                        
Je li ovo suho, na posljednjoj slici bamija? Leleleee, da mi je! Je li ovo suho, na posljednjoj slici bamija? Leleleee, da mi je!
                                                        Željka Rački-Kristić
                                                        
                            
                            prije 2 tjedna
                        
Molim provjeru činjenicu na licu mjesta jer priča se. Je li zbilja Katolička crkva u Keniji zamijenila misno vino? Više [+] https://www.index.hr/magazin/clanak/crkva-u-keniji-zamijenila-misno-vino-jer-se-staro-prodaje-po-barovima/2718719.aspx
 
