Početak ožujka idealan za prihranu usjeva

Kao i proteklih sezona, krajem zime kondicija ozimih usjeva je različita, ovisna o roku sjetve, izboru sjemena, provedenoj osnovnoj gnojidbi i tipu zemljišta, odnosno njegovoj kemijskoj reakciji ili pH vrijednosti. Česte oborine i veća zasićenost zemljišta vlagom u danima nakon 03. veljače, najčešće nije omogućila mjere suzbijanja zimskih korova krajem zime.

"Kada vlažnost zemljišta to omogući, treba s prvim danima ožujka planirati prve ovogodišnje prihrane usjeva manjim količinama pojedinačnih dušičnih gnojiva, primjerice KAN-om, u količini 100-150 kg/ha, što se preporučuje obaviti u usjevima slabije kondicije i onima koji pokazuju znakove lokalnog žućenja. Naime, tijekom veljače je zabilježeno iznadprosječno toplo i kišovito razdoblje, tijekom kojih ozimi usjevi rastu, te usvajaju zalihe hranjiva iz jesenske osnovne gnojidbe", ističe Milorad Šubić iz Čakovca.

Korove u žitaricama suzbijajte nakon što usjevi ojačaju

Također, tijekom zimskih mjeseci bez obzira na meteorološke uvjete, u o ozimim usjevima, počinju rasti korovi.

"Dominantni zimski korovi u žitaricama su mrtva kopriva (Lamium), mišjakinja ili črevec (Stellaria), poljska ljubičica (Viola), divlji mak (Papaver), različak (Centaurea) i trava slakoperka ili pahovka (Apera). Njihovo suzbijanje ne preporučujemo još provoditi na poljima gdje su usjevi loše kondicije, dok se ozima pšenica nakon prve prihrane ne oporavi od nedostatka hranjiva i bude u stadiju završetka busanja ili početku vlatanja. Krajem busanja su još uvijek optimalni rokovi suzbijanja dominantne korovne trave u ozimoj pšenici, pahovke ili slakoperke (Apera spica venti) i drugih zimskih korova koji rastu iz sjemena", objašnjava mr. Šubić.

Tablica 1. Neki herbicidi registrirani za suzbijanje jesensko-zimskih (bienalnih) korova u strnim žitaricama u Republici Hrvatskoj:

*od stadija 2-3 razvijena lista ozimih žitarica do završetka busanja.

Posljednjih je godina moguće slakoperku ili pahovku (Apera) suzbijati i tijekom kasnijih stadija razvoja pšenice, odnosno sve do razvoja trećeg koljenca. U novije se vrijeme tada koriste herbicidi Axial u količini 0,6-0,8 lit./ha ili Hussar OD u količini 80-100 ml/ha. Axialu je u tom slučaju potrebno dodati i neki od herbicida za suzbijanje širokolisnih korova. Primjerice, do kraja busanja moguće je koristiti Logran 20 WG u količini 40-50 grama/ha. Uz zimske širokolisne korove, pripravak Lancelot WG u količini 30-33 grama/ha, suzbija u ranijim stadijima i poljski osjak (Convolvulus) do početka razvoja drugog koljenca žitarica. U usjevima ozime pšenice gdje je zakorovljenost zimskim travnim korovom slakoperkom ili pahovkom (Apera) manja, moguće je koristiti samo pripravak Secator OD u količini 0,1-0,15 lit./ha.

Prije prskanja obavite prihranu usjeva

"Navedeni herbicid učinkovito suzbija vrlo opasan i često raširen korov poznat kao ozimina mačak ili priljepača (Galium). Primijenjuje se uz utrošak 250-300 litara škropiva po hektaru. Navedene su niže količine, koje se smiju koristiti do kraja busanja, odnosno početka vlatanja ozimih usjeva. Primjenjuju se na poljima žitarica u dobroj kondiciji, bez znakova žućenja.

Proizvođače pšenice još jednom upozoravamo da pregledaju stanje usjeva krajem zime te da je prije kasno-zimskog suzbijanja korova, poželjno obaviti prve prihrane u usjevima slabije kondicije, a prema dominantnim korovima na poljima odrediti dovoljno učinkoviti izbor herbicida za njihovo usmjereno suzbijanje. Treba voditi računa o selektivnosti herbicida u ozimim žitaricama, odnosno u uputama provjeriti u kojem je razvojnom stadiju optimalna primjena pojedinog pripravka", zaključuje Milorad Šubić.

Vremenski uvjeti zabilježeni tijekom veljače mogu pogodovati ranijem razvoju bolesti ozimih žitarica. Stoga se savjetuje redovito pregledavanje zdravstvenog stanja usjeva, a prema potrebi, sredinom ožujka, planirati primjenu fungicida za eventualno kasno-zimsko čišćenje žitarica od uzročnika bolesti.