Pazite na pretjeranu prihranu dušikom

Rast i razvitak ozimih žitarica uglavnom je pod utjecajem temperature, svjetla i količine oborina. Ako se ta dva vanjska čimbenika ne nalaze u poželjnim granicama, njihov štetan učinak ne može se u značajnoj mjeri kompenzirati uporabom gnojiva. Iznimno, u određenoj mjeri primjena dušika može utjecati, najčešće samo teoretski, na povećavanje broja vlati (nabusavanje) i to kad vegetacije krene.

Pazite na pretjeranu N-prihranu

Stoga učinkovita N-prihrana mora biti izvedena prema trenutnom stanju ozimih žita, odnosno stadiju razvitka, raspoloživosti dušika u tlu i mogućnosti njegovog usvajanja. Pretjerana N-primjena može povećati pojačanu pojavu bolesti i pojavu suviše velikog broja neproduktivnih vlati zbog pregustog sklopa.

Osnovnom obradom unositi PK ako su u manjku

Točne količine, pa i vrijeme primjene P i K gnojiva, nisu osobito važni pa tako niti prinos pšenice neće značajno reagirati na PK prihranu, bez obzira sadrži li tlo malo ili dovoljno fosfora i kalija. Dakle, kad je utvrđen manjak P i K, treba ih unijeti u tlo osnovnom obradom tako da se nalaze izmiješani s tlom u zoni razvitka najveće korijenove mase.

Naime, primjena P i K u prihrani ozimih žita često može imati štetne posljedice zbog slabog prodiranja korijena u dublje, slabije opskrbljene slojeve tla te u kasnijim fazama, osobito s pojavom nedostatka vode, nastaju štete, odnosno pada prinos, a usjev često i polegne zbog slabog ukorjenjivanja. Stoga je mudro održavati uravnotežen ciklus hraniva prilagođen rotaciji (plodosmjeni), pa se nešto više P i K može dati prije sjetve prethodnog usjeva, osobito ako on zahtijeva povećanu količinu P i K (npr. šećerna repa, kukuruz itd.).

Pogrešna procjena hraniva u tlu

Kad je rast ozimih žita, u bilo kojem stadiju razvitka (etapi organogeneze), ograničen određenim čimbenikom, npr. slabom opskrbom hranivima, vodom, svjetlom ili temperaturom, prinos zrna će uvijek biti niži i tu se vrlo malo može promijeniti pojačanom N-prihranom ili primjenom P i K.

Poteškoće u praktičnoj primjeni adekvatne N-prihrane događaju se uglavnom zbog pogrešne procjene raspoloživosti hraniva u tlu te zbog prerane ili suviše kasne N-prihrane, što najviše ovisi o vremenskim uvjetima, ali i pogrešnog stava da je dobro dušik primijeniti što ranije.

Pravo vrijeme za N-prihranu

Točno vrijeme N-prihrane mora biti usklađeno sa stanjem (kondicijom) usjeva i organogenezom, što se lako može utvrditi fenološkim opažanjima u polju. Budući da je tijekom zime jako usporena mineralizacija organske tvari, ozima žita usvajaju dušik zahvaljujući gnojidbi, stupnju plodnosti tla, neiskorištenom dijelu (rezidualnih) hraniva prethodnim usjevom (posebice kad je podbacio njegov prinos iz bilo kojeg razloga) ili iz procesa biološke fiksacije N₂ iz atmosfere prethodnim uzgojem leguminoza, pa i uz pomoć nesimbiotskih (slobodno živućih) mikroorganizama.

Mala količina dušika bit će raspoloživa ozimoj pšenici iz procesa mineralizacije, najviše do 40 kg N/ha (ječmu još manje) od početka klasanja do voštane zrioba i to je najvažniji razlog zašto treća (tzv. korektivna N-prihrana) neznatno utječe na visinu prinosa, eventualno povećava sadržaj N u zrnu, odnosno samo tzv. sirove proteine.

Procjena raspoloživosti dušika prije N-prihrane najtočnije se obavlja uz pomoć Nmin metode kojom se neposredno prije kretanja vegetacije (kraj tzv. kriptovegetacije) i neposredno prije početka vlatanja (odmah nakon sunčeve ravnodnevnice - ekvinocija krajem ožujka ili početkom travnja) utvrdi raspoloživa količina oba oblika mineralnog dušika (N-NO3 i N-NH₄) u zoni do koje je dospio korijen. Dubina uzorkovanja za N-prihranu pomoću Nmin metode u busanju je 0-60 cm, a pred početak vlatanja 60-90 cm.

U nastavku uskoro saznajte nešto više.

Autor: Vladimir Vukadinović, Foto: bigstock.com