Ozime žitarice pate zbog obilnih kiša i nagle hladnoće

U većem dijelu Europe nepovoljni vremenski uvjeti odložili su sjetvu ozimih žitarica i utjecali na nicanje usjeva i početni rast, stoji u studenskom izdanju JRC MARS Biltena o praćenju usjeva. 

Problemi za ozime usjeve

Hladnije nego inače je u Skandinaviji. Velika količina padalina najviše je pogodila zapadne i sjeverne dijelove Europe, a najviše su nastradala područja Francuske, Njemačke i Poljske. Bilo je problema kod vađenja krumpira i šećerne repe u zemljama Beneluxa.

U većem dijelu srednje Europe uvjeti za sjetvu su od početka listopada bili povoljni, što je najviše pogodovalo uljanoj repici. Suša na jugoistoku kontinenta je dovela do problema klijanja i nicanja, a povećan je pritisak štetnika.

Sjetva ozime pšenice u južnoj Europi je odložena zbog iznadprosječnih temperatura i nedostatka padalina, što je uz to dovelo i do problema klijanja i nicanja, posebno u istočnoj Španjolskoj, južnoj Italiji, istočnoj Rumunjskoj i Bugarskoj.

Slični uvjeti zadesili su centralne dijelove europske Rusije i Ukrajinu. Zbog suše je prolongirana sjetva ozimih žitarica u središnjoj i istočnj regiji Magreba.

Prevlažno u zapadnoj Europi

S druge strane, česte i obilne padaline izazvale su probleme na zapadu i dijelovima sjeverne Europe. Najkritičnija situacija je bila u zapadnoj Francuskoj gdje je obavljeno manje od polovice planirane sjetve.

Za kraj studenog predviđa se da će na zapadu kontinenta i na području Meditarana temperature biti znatno niže od uobičajenih. Očekuju se 0,5 i 2ºC niže od prosječnih. U Skandinaviji, na Baltiku i sjeveru europske Rusije će biti čak za 8ºC niže od dugogodišnjeg prosjeka.

Dobri uvjeti u Hrvatskoj

Sjetva ozimih žitarica, posebno pšenice, se na području susjedne Hrvatske odvijala u optimalnim uvjetima. Dovoljne količine vlage su odgovarale klijanju i nicanju. Za uljanu repicu je odložena osim u Hrvatskoj i u Mađarskoj, zbog suhog gornjeg sloja zemljišta. 

Može se reći da je situacija bila povoljna za obavljanje svih sjetvenih radova i nicanje.

U dijelovima Slovenije oni su kasnili zbog povećane vlage zemljišta.