OPG Makvić: Na pjeskovitom tlu se vidi koliko vrijedi dobar hibrid

Da teška vremena nerijetko izrode velike (i vrijedne) ljude, imali smo se priliku uvjeriti u Budrovcu, malom mjestu kod Đurđevca u Koprivničko-križevačkoj županiji.

Matija Makvić nositelj je obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva koje trenutno obrađuje oko 125 hektara zemlje, od čega je 60-ak hektara u njihovom vlasništvu. Gospodarstvo je osnovano na temeljima koje je postavio otac njegove supruge Maje, doktorice kemijskog inženjerstva, koja i danas radi u struci, a uz to pomaže u poslu na imanju. Dvoje djece, 7-godišnji sin i 5-godišnja kćer već sad pokazuju ljubav prema selu i poljoprivredi.

Kupuju zapuštenu zemlju koju krči i pretvara u oranice

"Prvo je OPG bio na supruzi, a kad smo odlučili ozbiljnije širiti proizvodnju, prebacio sam ga na sebe. Nemamo puno prostora za širenje pa kupujemo zapuštenu zemlju, krčimo je i pretvaramo u obradive površine. Ne ide lako, ali nekako se snalazimo", kaže nam 33-godišnji Matija koji se u slobodno vrijeme bavi i lovom.

U najvećoj sezoni poslova ima pomoć još jednog radnika, no kaže kako ih je teško naći jer su danas strojevi vrlo sofisticirani i treba biti oprezan s njima.

Dodaje kako kod njih nema državne zemlje pa onu zapuštenu otkupljuju od većinom starih ljudi. Cijene su visoke, s tim da je većina tla pjeskovita. "Prije 10-ak godina zemlja je bila pet puta jeftinija", ističe. Sada ima, piše u ARKOD-u, 91 parcelu koju obrađuje. Kao velik problem ističe isplatu poticaja kojeg smatra ne bi ni trebalo biti već bi poljoprivrednik trebao biti pošteno plaćen za ono što proizvede.

Imaju svu potrebnu mehanizaciju, pa idu drugima u usluge sjetve, obrade tla, kombajniranja i prijevoza. Toga, kaže nam, nema puno, ali svaki euro dobro dođe.

Do sada nisu koristili sredstva EU fondova, pa su se prvi puta sada prijavili na mjeru za mlade poljoprivrednike. Ukoliko prođu, želja im je nabaviti GPS i obnoviti mehanizaciju kako bi bili još učinkovitiji u radu.

Repica u odličnom stanju, Dynamic prošle godine ostvario prinos od 4,3 t/ha

Uzgajaju uglavnom ratarske kulture (kukuruz, pšenicu, suncokret, uljanu repicu), no lani su se okušali u maku i grahu. Urodilo je odlično, no s makom je bilo problema kod izvoza na englesko tržište jer Zakon nije bio reguliran. Grah su brali mlad, u mahuni no berba nije išla "glatko" kako su zamislili zbog neučinkovitosti radnika jer je takav grah trebalo u što kraćem roku dopremiti na tržnicu.

Posljednje tri godine surađuju s Poljoprivrednim institutom Osijek čije sorte i hibride su uvrstili u svoj plodored, s kojima su i više nego zadovoljni te koji su pokazali svoju vrijednost na ovim pjeskovitim tlima.

"Godinama sam radila u poljoprivrednoj ljekarni u Đurđevcu pa sam znala skoro sve poljoprivrednike ovog kraja i njihove potrebe", istaknula je promotorica Instituta Gordana Kopas. Dodala je kako je s poljoprivrednicima kakav je Matija užitak raditi, koji poštuju agrotehniku i koji uvijek gledaju kako napredovati i širiti se.

I ove godine je odabrao Dynamic srednje kasni hibrid uljane repice, vrlo visokog potencijala uroda te visokog sadržaja ulja. Lani je u pokusu ostvario prinos od 4,3 t/ha, što je za to područje, ističu, iznadprosječno.

"Repica je zdrava i zelena, sijao sam nešto rjeđi sklop no ona je to kompenzirala širokom razgranatošću, debelom i čvrstom stabljikom koja nije pucala kao sorte drugih sjemenarskih kuća koje sam imao", rekao je. Sijao ju je početkom rujna, dodao je mikrogranule za jačanje korjenovog sustava i povećanje otpornosti na stresne uvjete. Prskali su je protiv sjajnika, u siječnju protiv pipe te bolesti.

Od osječkog sortimenta sije još i sortu pšenice Barba, jednu od najprodavanijih brkulja Poljoprivrednog instituta Osijeka. Lani mu se pokazala vrlo dobrom, ostvarila je prinos preko 8 t/ha.

Ove ju je godine posijao na desetak hektara, dok je uz nju sorta druge kuće. "Razlika je očigledna", kaže pokazujući nam polje. Sorta Barba je puno zelenija, veća i gušća, iako je sijana isti dan i tretirana istim sredstvima.

Bira najprodavanije OS hibride kukuruza

Ovih je dana u sjetvu hibrida kukuruza Kulak i Tomasov Poljoprivrednog instituta Osijek: "Lani su mi ovi hibridi dali vrhunske rezultate, unatoč velikoj suši. Klipovi kukuruza su bili veliki, zdravi, oplodnja je super prošla", poručuje.

Kulak je, objašnjava Kopas, jedan od najtraženijih OS hibrida kukuruza iz selekcijskog programa Poljoprivrednog instituta Osijek, a zbog svojih proizvodnih svojstava zauzima sve veće površine u Republici Hrvatskoj, ali i u inozemstvu. Daje stabilne i visoke prinose u svim namjenama proizvodnje pa se može koristiti za proizvodnju silaže i za berbu u klipu, ali najčešća namjena mu je kombajniranje u zrnu.

"Kada govorimo o proizvodnji zrna, što je i prvenstvena namjena hibrida Tomasov, sličnih je svojstava kao Kulak, ali pokazuje nešto bolju tolerantnost na nepovoljnije klimatske i zemljišne uvjete proizvodnje", pojašnjava te dodaje kako se odlikuje nešto višom stabljikom od Kulaka te dubokim i razgranatim korjenovim sustavom koji mu daje bolju mogućnost crpljenja vode i hranjivih tvari.

"Uvijek biram hibride iz FAO grupe 380 do 450, odgovara mojim tlima jer oplodnja ne dođe ni prekasno ni prerano", rekao je Matija.

Prvi puta posijao lucernu koja će ići u Italiju

Na jednom dijelu površine posijao je lucernu sortu OS 66 Poljoprivrednog instituta Osijek jer je na toj površini imao velikih problema s divljači koje su mu uništavale sve kulture koje je sijao pa se nada da im lucerna neće biti toliko zanimljiva. Planira je balirati i prodati u Italiju, a tržište je već osigurao. "Moraš imati kalkulaciju i računicu jer bez toga propadaš".

Kako je zbog vremenskih uvjeta i kiše proljetna sjetva krenula kasnije, sa sjetvom je krenuo prije Uskrsa, ali glavninu je posijao iza Uskrsa. Sretan je i zbog nabavke nove sijačice u koju mogu ići i mikrogranule, a s kojom za 3 sata posije 7 hektara.

S obzirom na rast cijena repromaterijala, pogotovo gnojiva i zaštite, Kopas je istaknula kako Poljoprivredni institut Osijek nije povisio cijene sjemena.

Također, poručila je kako, uz standardni tretman sjemena fungicidom i insekticidom, Poljoprivredni institut Osijek u ponudi ima i hibride kukuruza tretirane biostimulatorom koji pospješuje rani razvoj biljke, ali i hibride dodatno tretirane repelentom. Za više informacija možete im se obratiti na jedan od niže navedenih kontakata.