Održana javna žetva pokusa 37 hibrida kukuruza - prinosi od 10 do 13 t/ha

Petu godinu zaredom Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek (FAZOS) na svom je pokušalištu kod Klise održao javnu žetvu komparativnih pokusa hibrida kukuruza. 

Zastupljeno je bilo 37 hibrida iz FAO skupina 300, 400, 500 i 600 i to različitih sjemenarskih kuća: RWA, Poljoprivredni institut Osijek, LG, KWS, Axereal, Cerera Agro, Masseeds, a agrotehnika je u cijelosti kod svih odrađena jednako. Pretkultura je bio soja, a sjetva obavljena 27. travnja. Napravljena je analiza tla i izgledalo je tada ovako: pH/KCl = 7,83, humus = 2,00, a P2O5 (mg/kg) = 27,16, dok je K2O (mg/kg) = 30,30

Čuli smo i da je osnovnom gnojidbom 29. studenog 2022. dodano 150 kg/ha NPK 0:20:30. Predsjetva gnojidba obavljena je 26. travnja 2023. sa 150 kg/ha UREA dok je zaštita od korova obavljena 29. svibnja. Korištena su pritom sredstva Nicogan 40 OD 1 l/ha, Calaris 400 SC 1,5 l/ha i Inex 100 ml/ha. Kultivacija s prihranom je bila 06. lipnja s 300 kg/ha KAN-a.

Pomoć poljoprivrednicima pri izboru hibrida

Prodekan za razvoj pokušališta i transfer tehnologija prof.dr.sc. Tomislav Vinković rekao je da je ovo bila dobra godina za kukuruz. Barem na ovoj lokaciji što se ne može reći za cijelu Hrvatsku.

"Imali smo i jednu berbu na drugim pokusima, na nekoj drugoj razini, i već zaključujemo da su prinosi preko desetak tona", istaknuo je na početku navodeći da naravno očekuju razliku između hibrida.

Oplemenjivanje kukuruza, dodao je, zaista je intenzivan proces i sve kuće daju sve od sebe da proizvedu hibride prilagođene uvjetima i podneblju.

"Pokušališta ispunjavaju našu misiju, a to je transfer znanja i tehnologije. Uključili smo sve aktualne sjemenske kuće koje, vidljivo je, rade hibride prilagodljive sadašnjim uvjetima i u ovoj teškoj godini postižu dobre rezultate", poručio je i dekan prof. dr.sc. Krunoslav Zmaić.

Kako je rekao, općenito su prinosi približno devet do deset tona po hektaru kod onih koji su primjenjivali agrotehnologiju. Oni koji nisu, dobivali su pet do šest tona. "Ovime upravo pokušavamo i pomoći poljoprivrednicima da se pripreme za sljedeću godinu, da budu zadovoljni i samim prinosima, ali i financijskim rezultatima. Hibrid mora zadovoljavati mnoge kriterije, ali danas je nekako na prvom mjestu korištenje vlage iz tla jer nema dovoljno oborina", istaknuo je dekan provodeći nas kroz polja kukuruza na pokušalištu.

Rezultati pokusa 

Vezano uz sam pokus, svaki hibrid vrši se zasebno, a nakon toga ide vaganje. Utvrđuje se prinos i vlaga zrna kako bi usporedili uspješnost pojedinog. Inače, postavljen je u suradnji s Ministarstvom poljoprivrede, a korišteni su sljedeći hibridi čijoj smo javnoj žetvi prisustvovali: OS 3114, KWS Adonisio, ES Faradey, Citadel, SY Torino, KWS Hypolito, SY Minerva, Gloriett, LID 4040 C, MAS 333 T, KWS Kashmir, Inclusiv, LG 31.415, Azumaya, KWS Inteligens, NS 4006, Kulak, Tomasov, SY Fabio, Sumeric, LG 34.455, LG 30.500, KWS Donjuan, NS 4000, MAS 48 L, Persic, Toskano, Filgran, SY Carioca, KWS Advisio, Freeman, Akinom, OS 5518, MAS 582D, LG 31.545, MAS 56 A, SY Andromeda. 

Kako smo vidjeli, prema rezultatima vaganja i mjerenja vlage, rezultati su odlični. Kreću se od 10.607 kg po hektaru do 12.000, a nalazimo i na neke koji su imali preko 13 tona. Primjerice, jedan hibrid je na ovom pokusu imao 13.910 kilograma.

Konačni rezultati će pokazati koji su najpogodniji po pitanju klimatskih prilika kako bi iduće godine poljoprivrednici mogli računati s kojim će hibridima ostvariti dobre prinose. Ujedno, zaključeno je, važnost ovog pokusa je i zbog uključivanja studenata koji će svoja teorijska znanja primijeniti u praksi u cijelom tehnološkom procesu, od pripreme tla do berbe. 

Sam komparativni pokus organiziran je u okviru demonstracijske aktivnosti pod nazivom "Prikaz suvremene i dobre prakse u proizvodnji kukuruza u istočnoj Slavoniji", a okupljeni poljoprivrednici istaknuli su da je potrebno osigurati novi kapital i uložiti u navodnjavanje koje je neophodno u mnogim područjima.

Poznato je, ponovili su, da smo zemlja koja izvozi puno kukuruza. Čak i više od 80 milijuna eura vrijednosti. No, s druge strane, uvozimo ga nazad prerađenog kroz mesne prerađevine.