Kukuruz
25.08.2014. 10:45

Od kukuruza se ove godine najviše očekuje!

Godina nije bila najbolja za pšenicu, no može se reći da je pogodovala kukuruzu od kojeg se očekuju viši prinosi. Šećerna i uljana repica zasijane su na nešto više površina nego prošle godine, dok su površine pod sojom smanjene.

Foto: freedigitalphotos.net

1.038
164
0

Bila je ovo burna i neizvjesna godina za ratare. Neki su imali totalne štete, neki smanjene prinose, a bilo je i onih koji su ostvarili zaista solidne rezultate. No, brojni su usjevi još na poljima, a godina još nije završila. Kakve su procjene stanja na tržištu žitarica i uljarica u Hrvatskoj? Domaća proizvodnja pšenice ove se godine kreće oko 700.000 tona, što je manje nego lani, dok se kukuruza očekuje više, i do 2 milijuna tona, pri čemu bi obje kulture u hrvatskoj vanjskotrgovinskoj bilanci mogle ostvariti pozitivan rezultat.

Ukupna proizvodnja pšenice u Hrvatskoj manja za 25 %

Ove je godine u Hrvatskoj pšenicom bilo zasijano između 160 i 170 tisuća ha, a procjenjuje se da je proizvedeno oko 650 tisuća tona. Ukoliko se tome dodaju neprijavljene površine pod pšenicom, dolazi se do brojke od 700 do 720 tisuća tona uroda za ovu godinu.

Žetva je ove godine započela nešto ranije nego što je to uobičajeno, a u Ministarstvu poljoprivrede procjenjuju da su i površine i prinosi za po 15 % manji nego prošle godine, dok je ukupna proizvodnja smanjena za 25 %. Iz Ministarstva poručuju da je ove godine i kvaliteta pšenice smanjena, dok u Hrvatskoj poljoprivrednoj komori kvalitetu smatraju zadovoljavajućom, no količinski će je svakako biti manje.

Povećanje prinosa kukuruza

Stari ratari kažu da je godina ili kukuruzna ili pšenična. Pa kako ova zasigurno nije pšenična, mogla bi biti kukuruzna. Prema Hrvatskoj poljoprivrednoj komori, očekivanja od prinosa kukuruza ove su godina zaista visoka i procjenjuju se na 1,5 -2 milijuna tona, a cijena bi trebala ostati na razini prošlogodišnje.

Dobre su procjene i po pitanju kvalitete. Prema podacima ARKOD-a, ove je godine u Hrvatskoj kukuruzom zasijano 273 tisuće hektara. Ipak, prema Ministarstvu poljoprivrede, kukuruzom je ove godine zasijano 300 do 350 tisuća hektara, a prve procjene o prinosima ukazuju na povećanje pa se očekuje prosječan prinos na razini od 7-8 tona.

Očekuje se i povećan izvoz kukuruza

Očekuje se pozitivna vanjsko-trgovinska bilanca za obje navedene kulture. U prvom ovogodišnjem kvartalu izvezli smo 20 tisuća tona pšenice i 100 tisuća tona kukuruza, a u postojećim okvirima proizvodnje i potrošnje prisutan je tržni višak za izvoz koji iznosi 120-150 tisuća tona pšenice. Procjenjuje se i da do kraja godine postoji mogućnost rasta izvoznih količina. Očekuje se da će se određene količine pšenice, zbog loše kvalitete one domaće, morati uvesti kao poboljšivači, no o količinama se još ne govori.

Budući da se kod kukuruza očekuje povećana proizvodnja, logično je očekivati i povećanje njegova izvoza, posebice u posljednjem kvartalu ove godine. Procjenjuje se da bi se moglo ukupno izvesti 250 tisuća tona kukuruza.

Proizvodnja šećerne repe porasla za 14 %

U Hrvatskoj je 2013. godine šećerna repa bila zasijana na 20 tisuća hektara, a proizvodnja je zabilježila rast od 14 %, na 1.051.000 tona. Tada je prihod po hektaru iznosio 51,9 tona što je također bilo povećanje jer je u 2012. godini iznosio 39,1 tonu.

Ove godine šećerna repa zasijana je na 22 tisuće hektara, a u odnosu na prošlu godinu za 7 % povećane su i površine pod uljanom repicom i ove godine zauzimaju 20 tisuća hektara. Površine pod sojom smanjene su za 19 % i zauzimaju 40 tisuća hektara.

Foto: freedigitalphotos.net

Povezana biljna vrsta

Pšenica

Sinonim: Žito | Engleski naziv: Winter wheat | Latinski naziv: Triticum aestivum (L) em. Fiori et Paol.

Pšenica se koristi u mlinarstvu, prehrambenoj i farmaceutskoj industriji. Najznačajniji je ratarski usjev te je njome zasijana ¼ obradivih površina na svijetu. Pšenični kruh... Više [+]

Kukuruz

Sinonim: kuruza, koruza | Engleski naziv: Grain maize | Latinski naziv: Zea mays L.

Kukuruz je jednogodišnja biljka jarog tipa razvića, a njegova dužina vegetacije od nicanja do pune zriobe ovisi od osobine sorte, odnosno hibrida, s jedne strane, i uvjeta uzgoja,... Više [+]

Šećerna repa

Sinonim: - | Engleski naziv: Sugar beet | Latinski naziv: Beta vulgaris var. saccharifera

Šećerna repa je industrijska biljka koja se uzgaja za proizvodnju šećera, zbog visoke koncentracije saharoze u njezinom zadebljanom korijenu. Iz šećerne repe se dobije 16%... Više [+]

Uljana repica

Sinonim: - | Engleski naziv: Swede rape, oilseed rape | Latinski naziv: Brassica napus L. (Partim)

Uljana repica proizvodi se zbog dobivanja ulja. U sjemenu uljane repice ima oko 40 % i oko 20 % bjelančevina. Ranije je ulje uljane repice korišteno za osvjetljenje i mazivo, a... Više [+]

Soja

Sinonim: - | Engleski naziv: Soybean | Latinski naziv: Glycine max (L.) Merrill

Soja potječe iz Azije i vodeća je uljna i bjelančevinasta kultura, čije se zrno koristi kao izvor jestivih ulja (18 – 24 %) i bjelančevina (35 – 50 %) kako za ishranu ljudi tako i... Više [+]

Tagovi

Žitarice Uljarice Hrvatska Poljoprivrednici Ratari Pšenica Neprijavljene površine Urod Žetva Kukuruz Sjemenski usjev Silažni usjev AKORD HPK Vanjskotrgovinska bilanca Šećerna repa Uljana repica Soja Prinosi

pege25

prije 10 godina

Kukuric mi ove godine vrhunski ima ga po 5 klipova po stabljici....biće para ko salate

Ivan Tvrdojević

prije 10 godina

naš izvoz = 400 tisuća tona žitarica = 100 tisuća tona svinjetine = 1 milion tovljenika = naš uvoz. iz šupljeg u BEZDAN koji će nas jednog dana sve skupa PROGUTAT

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

MAS 524.A - fao 450 - MAS Seeds hibrid kukuruz

KLUB

Zaokret d.o.o.
prije 2 tjedna

Poljoprivreda kao poduzetništvo: što možemo očekivati od 3. konferencije “Biznis je na selu”?

Dok Europa najavljuje rezove u poljoprivrednom proračunu, domaći proizvođači traže rješenja. Upravo zato, treća konferencija Biznis je na selu, koja će se održati u utorak, 29. travnja 2025. u zagrebačkom prostoru WESPA Business&Lounge, stavlja u središte pozornosti ključna pitanja opstanka i razvoja poljoprivrede u suvremenom tržišnom okruženju.
Konferenciju suorganiziraju IPS Konzalting, konzultantska tvrtka specijalizirana za rad s poljoprivrednicima i Mojnovac.hr, poslovni edukacijski portal, uz podršku Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva koje je prepoznalo važnost ove inicijative.
„Poljoprivreda danas ne može opstati bez poduzetničkog pristupa. No, isto tako, poduzetništvo mora naučiti razumjeti dinamiku, sezonalnost i probleme poljoprivrede. Naš je cilj da ova konferencija postane točka spajanja ta dva svijeta,“ izjavila je Ana-Marija Špicnagel, direktorica IPS Konzaltinga i jedna od govornica na događaju.

Od agromenadžera do generacijskih izazova
Ovogodišnji program tematski je usmjeren na izazove i prilike koje donosi tržišno usmjerena poljoprivreda - od digitalizacije i menadžmenta, do međugeneracijske suradnje.
Konferenciju će otvoriti Marijana Petir, saborska zastupnica i predsjednica Odbora za poljoprivredu, koja će dati strateški pregled stanja hrvatske poljoprivrede kroz temu “Poljoprivreda jučer, danas, sutra”. Nakon toga slijedi izlaganje „Agromenadžer, ne (samo) poljoprivrednik“ u kojem će Ana-Marija Špicnagel objasniti što u praksi znači profesionalizacija poljoprivrede, a o digitalnoj transformaciji poljoprivrede govorit će Igor Frljužec iz Digital Agro.
Program uključuje i dva panela. Prvi je s predstavnicima financijskog sektora na temu “Financijski instrumenti za poljoprivrednike” koji donosi konkretne informacije o različitim izvorima financiranja za modernizaciju i rast poljoprivrednih gospodarstava. Jedna od sudionica ovog panela je i Martina Durman iz Raiffeisenbank Hrvatska, koja će predstaviti bankarsku perspektivu kreditiranja u poljoprivredi. Drugi panel okuplja poljoprivrednike koji će iznijeti vlastita iskustva i izazove poslovanja u svakodnevnoj praksi. Sudionici ovog panela dolaze iz različitih regija i sektora - od tradicionalnih OPG-ova do inovativnih brendova.
Konferenciju će zaključiti izlaganje Marije Đeldum iz tvrtke Stogaj na temu “Osiguranje u poljoprivredi - opcija ili nužnost?”, čime se dodatno otvara prostor za promišljanje o otpornosti i dugoročnoj održivosti poslovanja na selu.

Zašto je Biznis je na selu važan?
Kroz protekle dvije konferencije Biznis je na selu pokazao je kako postoji jasna potreba za prostorom u kojem se ne priča samo o poticajima, već o stvarnim izazovima proizvodnje, tržišta, zapošljavanja i inovacija u ruralnim sredinama.
U zemlji gdje je veliki broj OPG-ova još uvijek okrenut samo proizvodnji, ova konferencija šalje jasnu poruku - vrijeme je za sljedeći korak: jačanje tržišne konkurentnosti, brendiranja i strateškog upravljanja poljoprivrednim resursima.
„U razgovorima s našim klijentima sve češće čujemo isto pitanje: Što nakon poticaja?. Upravo zato je fokus konferencije na dugoročnom pristupu - kako napraviti održiv, profitabilan i profesionalan poljoprivredni biznis, bilo da ste mladi OPG, obiteljska farma ili veći proizvođač,“ dodaje Špicnagel.

Prijave su još uvijek otvorene
Sudjelovanje je besplatno, ali zbog ograničenog kapaciteta prostora potrebna je obavezna prijava putem obrasca na stranici.

Poljoprivreda kao poduzetništvo: što možemo očekivati od 3. konferencije “Biznis je na selu”?
 
 Dok Europa najavljuje rezove u poljoprivrednom proračunu, domaći proizvođači traže rješenja. Upravo zato, treća konferencija Biznis je na selu, koja će se održati u utorak, 29. travnja 2025. u zagrebačkom prostoru WESPA Business&Lounge, stavlja u središte pozornosti ključna pitanja opstanka i razvoja poljoprivrede u suvremenom tržišnom okruženju.
 Konferenciju suorganiziraju IPS Konzalting, konzultantska tvrtka specijalizirana za rad s poljoprivrednicima i Mojnovac.hr, poslovni edukacijski portal, uz podršku Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva koje je prepoznalo važnost ove inicijative.
 „Poljoprivreda danas ne može opstati bez poduzetničkog pristupa. No, isto tako, poduzetništvo mora naučiti razumjeti dinamiku, sezonalnost i probleme poljoprivrede. Naš je cilj da ova konferencija postane točka spajanja ta dva svijeta,“ izjavila je Ana-Marija Špicnagel, direktorica IPS Konzaltinga i jedna od govornica na događaju.
 
 Od agromenadžera do generacijskih izazova
 Ovogodišnji program tematski je usmjeren na izazove i prilike koje donosi tržišno usmjerena poljoprivreda - od digitalizacije i menadžmenta, do međugeneracijske suradnje.
 Konferenciju će otvoriti Marijana Petir, saborska zastupnica i predsjednica Odbora za poljoprivredu, koja će dati strateški pregled stanja hrvatske poljoprivrede kroz temu “Poljoprivreda jučer, danas, sutra”. Nakon toga slijedi izlaganje „Agromenadžer, ne (samo) poljoprivrednik“ u kojem će Ana-Marija Špicnagel objasniti što u praksi znači profesionalizacija poljoprivrede, a o digitalnoj transformaciji poljoprivrede govorit će Igor Frljužec iz Digital Agro.
 Program uključuje i dva panela. Prvi je s predstavnicima financijskog sektora na temu “Financijski instrumenti za poljoprivrednike” koji donosi konkretne informacije o različitim izvorima financiranja za modernizaciju i rast poljoprivrednih gospodarstava. Jedna od sudionica ovog panela je i Martina Durman iz Raiffeisenbank Hrvatska, koja će predstaviti bankarsku perspektivu kreditiranja u poljoprivredi. Drugi panel okuplja poljoprivrednike koji će iznijeti vlastita iskustva i izazove poslovanja u svakodnevnoj praksi. Sudionici ovog panela dolaze iz različitih regija i sektora - od tradicionalnih OPG-ova do inovativnih brendova. 
 Konferenciju će zaključiti izlaganje Marije Đeldum iz tvrtke Stogaj na temu “Osiguranje u poljoprivredi - opcija ili nužnost?”, čime se dodatno otvara prostor za promišljanje o otpornosti i dugoročnoj održivosti poslovanja na selu.
 
 
 
 Zašto je Biznis je na selu važan?
 Kroz protekle dvije konferencije Biznis je na selu pokazao je kako postoji jasna potreba za prostorom u kojem se ne priča samo o poticajima, već o stvarnim izazovima proizvodnje, tržišta, zapošljavanja i inovacija u ruralnim sredinama.
 U zemlji gdje je veliki broj OPG-ova još uvijek okrenut samo proizvodnji, ova konferencija šalje jasnu poruku - vrijeme je za sljedeći korak: jačanje tržišne konkurentnosti, brendiranja i strateškog upravljanja poljoprivrednim resursima.
 „U razgovorima s našim klijentima sve češće čujemo isto pitanje: Što nakon poticaja?. Upravo zato je fokus konferencije na dugoročnom pristupu - kako napraviti održiv, profitabilan i profesionalan poljoprivredni biznis, bilo da ste mladi OPG, obiteljska farma ili veći proizvođač,“ dodaje Špicnagel.
 
 Prijave su još uvijek otvorene
 Sudjelovanje je besplatno, ali zbog ograničenog kapaciteta prostora potrebna je obavezna prijava putem obrasca na stranici.