Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Prašenje strništa
  • 21.07.2021. 07:30

Obavezna mjera: Na prašenju strništa ne treba štedjeti jer nas može skupo koštati

Kako bi prašenje bilo što uspješnije, plug bi trebalo montirati na kombajn, šali se prof.dr.sc. Bojan Stipešević s FAZOS-a objasnivši nam sve potrebne korake za provođenje ove agrotehničke mjere.

Foto: Depositphotos/MyraLypa Renata Prusina
  • 2.894
  • 461
  • 0

U uvjetima globalnog zatopljenja, sve većih ekstrema i u našem kontinentalnom prostoru učestalih suša tijekom proljeća, ljeta, pa čak i jeseni, sve se mora poduzeti da usjevima, ali i tlu, kao sustavu u kojem usjev živi te nizu drugih živih bića voda bude dostupna što duže. Dakle, treba je konzervirati.

"Kako bi to bilo što uspješnije, plug bi trebalo montirati na kombajn", šali se prof.dr.sc. Bojan Stipešević s Fakulteta agrobiotehničkih znanosti u Osijeku. Objasnio je koliko je važno u što kraćem vremenu nakon skidanja usjeva izvršiti prekid kapilariteta u površinskom sloju nakon skidanje ljetine, a riječ je o prašenju strništa.

"Ono se često odvija u suhim uvjetima, pa mehanički prolaz oruđa kroz tlo diže u zrak i njegove čestice te ostatke žetve, koje bi inače voda polijepila za samu površinu", rekao je dodavši da se za ovu operaciju ne mora nužno koristiti plug. "To u osnovi može obaviti i tanjurača, ili neki multitiler s radnim organima koje slama neće zaštopati", pojasnio je. Što se tiče dubine, kaže da ona ne mora biti velika te da je i 5 cm dovoljno da pukne kapilaritet pa da voda dalje ne "bježi" u atmosferu nego ostanu u tlu. Napomenuo je da pomaže i ostavljanje žetvenih ostataka.

Podsjeća da dobra poljoprivredna praksa EU predlaže jednu trećinu slame ostaviti pod mus na tlu, drugu preusmjeriti u stočarstvo, a treću u bio-plinske reaktore. "No, važno je da se i stajnjak iz štale i biodigestat iz plinare vrate nazad u tlo", istaknuo je Stipešević.

Bez prašenja nema upijanja vode

Pojasnio je i što u slučaju da se prašenje ne obavi. Tada bi se, kaže, površina tla i dalje zagrijavala što bi potaknulo evaporaciju u punoj mjeri koja može izvući praktično svu vodu iz zemlje i do dubine od metar. "To odmah baca u žeđ makro i mikro organizme u tlu, a pravi probleme kasnije jer kada kiša padne na suho, pogotovo ove olujne kakve smo imali proteklih dana, ono nije sposobno brzo upiti svu tu količinu jer voda mora naći put", objašnjava rekavši da to u zemljištu čine najčešće kanalići makrofaune ili pore koje se narušavaju ako ih je kolonizirala mikrofauna.

"Dakle, ako je sve zapeklo, onda kao da vodu sipamo u lonac od pečene gline, a ne u zemlju pa onda voda mora sebi naći drugi put, odnosno površinskim otjecanjem u niže kote terena" slikovito opisuje Stipešević dodavši da to dovodi do erozije, bujice, poplave, šteta, a njive ostaju i dalje suhe.

Ako se prašenje ne obavi - tlo se može isušiti do metar dubine (Foto: R.Prusina)

Stručnjaci, kaže, savjetuju obavezno provođenje ove mjere, a greška nečinjenja jedina je greška. "Na njoj ne treba štedjeti jer nas to može skupo koštati, kako kroz gore opisano, tako i kod sljedećih zahvata", napominje našalivši se: "Tlo tada nije biogeno, nego zapeklo. Pa ti onda ori keramičke pločice na njivi. Upravo tada dođe na naplatu ušteda kroz skuplju obradu, veće habanje, dužu izvedbu, promašivanje rokova i slično".

Ima li potrebe dodavati dušično gnojivo?

Na pitanje je li istina da pred prašenje treba aplicirati dušično gnojivo, odgovara da sve ovisi o ekonomiji žetvenim ostacima. "Ako zaoravaš jako puno žetvenih ostataka tijekom prašenja strnjaka, i ne dodaješ stajnjak (ili biodigestat) onda je poželjno dodati oko 100 kg uree", savjetuje pojasnivši da zbog puno slame mikroorganizmi ne mogu sve razgraditi do idućeg usjeva, a može se pojaviti i dušična depresija jer koriste dušik za razgradnju prošlogodišnje pa ga mlade biljke ne mogu koristiti.

"Međutim, ako nema vode ili je prevruće, ili pak nastupi hladno vrijeme, onda taj dušik u tlu ne može pomoći u razgradnji slame, a s vremenom može biti ispran", upozorio je. Napominje da u ureatu ne može do toga tako lako doći kao što je slučaj s KAN-ovim amonij-nitratom.

Ako se postupa u skladu s dobrom poljoprivrednom praksom koja je ranije opisana, onda se slama inkorporira dublje od 5 do 10 cm i tada ima potrebe za upola manje dušika, a to je, kako kaže ovaj stručnjak, možda bolje i ne aplicirati. "Kad vratiš stajnjak i biodigestat, e onda je tu dovoljno i dušika i mikroorganizama koji će ubrzati razlaganje, osigurati svoja hranjiva, pa tada nema dušične depresije“, pojasnio je.

Kod dobre poljoprivredne prakse jedna trećina slame se daje stoci (Foto: Martina Popić)

Međutim, ako se žetveni ostaci ostave na površini, tlo tada nije direktno osunčano i nije u direktnom dodiru s atmosferom, kroz slamu se ne gubi voda, ne raste korov, dakle sve prednosti malča su tu. "Dalje se vrše pripreme za iduću sjetvu. Ako se ide u no-till sjetvu, malč ne smeta, pogotovo ako se podesi "notilka" s dodatnim crtalima i razgrtačima ispred, te nagrtačima nakon polaganja sjemena", opisuje.

Međutim, kod oranja i zaoravanja slame, kaže, ne bi bilo loše dodati 100 kg uree na osnovnu gnojidbu za sljedeći usjev i tada ne bi trebalo biti problema s dušičnom depresijom, a ako se i pojavi, usjev se može prihraniti folijarno.

Za ravnanje površine valjcima kako bi se uspostavio kapilaritet, kaže, nema univerzalnog recepta, ali se u većini slučajeva ne radi. No, ako se nakon prašenja sije postrni usjev, bilo kao ljetni ili za zelenu gnojidbu, a kiše nema na vidiku, onda je ono dozvoljena opcija jer se tako povećava kapilaritet iz dubine do sjemena. "Iako bi i u tom slučaju trebalo nakon sjetve postrnog usjeva proći laganom drljačom iznad dubine sjemena, čisto da se prekine kapilaritet od sjemena do atmosfere" zaključio je napomenuvši da ako se očekuje prolom oblaka, onda valjanje nije potrebno.


Tagovi

Prašenje strništa Bojan Stipešević Žetveni ostaci FAZOS Agrotehnika


Autorica

Martina Pavlović

Više [+]

Magistra agronomije sa specijalizacijom zaštite bilja.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Ove godine pripremili smo bogat program. Vidimo se!
#gudovac2024