O prihrani ovisi prinos, o zaštiti zdravlje!

Prihrana pšenice koja je trebala biti obavljena početkom veljače je većinom na terenu izostala je jer se nije moglo do usjeva. Vlažno tlo i kiša onemogućili su ulazak u polje. Preporuka je da se obavi gnojidba isključivo dušičnim gnojivima i to KAN-om.

Te količine mogu biti od 100 do 200 kg KAN-a po hektaru. Veliki bivši poljoprivredni kombinati i velika gospodarstva naime već idu i u drugu prihranu, govori Georg Drezner s Poljoprivrednog instituta u Osijeku.

Uz prihranu obaviti i zaštitu

Kod onih koji su sijali do sredine listopada (jer nakon toga su nastupile kiše), pšenice su vrlo razvijene i bujne. Osim prihrane, tako bi trebalo obaviti i zaštitu usjeva jer je primijećena i pojava bolesti, tu je palež lista, pepelnica, korovi. Bolestima pogoduju i vremenske prilike jer velika je vlažnost zraka i tla, a temperature su relativno visoke.

Postoji opasnost i da nakon vlažnog perioda nastupi suša i da gnojivo slabo djeluje, upozorava ovaj stručnjak. Ako je ranije sijana, pšenica je već pred vlatanjem. To je kraj busanja i početak vlatanja, a tada joj najviše treba i hrane i vode i svjetlosti, i ako ne dobije hranu na vrijeme, doći će do žućenja.

Prva prihrana potiče busanje

Kad bude pri kraju busanja i na početku vlatanja, dolazi do odluke koliko će biti dugačak klas, koliko će biti klasova i cvjetova po klasu. Zato se prakticira prva prihrana da se potakne busanje jer je to najvažnija komponenta prinosa da se stvori što veći broj izboja tj. budućih vlati po jedinici površine. Druga prihrana ima zadatak stvoriti što veći broj cvjetova po klasu.

U svibnju kada bude klasanje i poslije toga oplodnja, od tih će se cvjetova stvoriti zrna. Ako se gnojilo još prije sjetve, pšenica je razvila korijen što će pomoći da se u svibnju stvori što veći broj zrna.

Foto: Stockr/bigstockphoto.com