Pretraga tekstova
Nekada smo pšenicu prodavali po 1,30 kuna za kilogram, a kilogram kruha bio je tri kune. Danas pšenicu prodajemo po jednu kunu za kilogram, a kilogram kruha je deset kuna, opisao je situaciju ispred HPK Mato Brlošić.
Za razliku od lani kada se cijena kretala od 0,95 do 1,30 kuna, kilogram pšenice ove se godine otkupljuje po cijeni od 95 lipa do 1,20 kuna za klasu premium. Proizvođači koji su najavljivali da bi bili zadovoljni cijenom od 1,10 do 1,30 kn/kg, dakako, time nisu zadovoljni, preporuka je da pšenicu uskladište u silosima i čekaju povoljan trenutak za prodaju tržišnih viškova, a o pšenici i otkupu raspravljalo se jučer i u Saboru.
"U okruženju i na Frankfurtskoj burzi cijene su više od 1,3. U Ministarstvu poljoprivrede se pozivaju na Pravilnik o ugovaranju odnosa u otkupu žitarica usklađen sa Zakonom o nepoštenoj trgovačkoj praksi. Ovo što se u Hrvatskoj danas događa je nepošteno, poljoprivrednici su prisiljeni u silose predati urod, a zatim ih se ucjenjuje s neprimjereno niskim cijenama ispod 1,2 kuna u uvjetima kada je proizvodnja 1,3 kuna. Cijene repromaterijala su ekstremno visoke", rekao je saborski zastupnik HSS-a Davor Vlaović te pozvao ministra poljoprivrede, Žito zajednicu, Hrvatsku poljoprivrednu komoru i vlasnike silosa da sjednu za okrugli stol i nađu rješenje za hrvatske poljoprivrednike i poljoprivredu.
"Ako se to ne dogodi većina poljoprivrednika će odustati od proizvodnje krušarice, onda ćemo zaključiti da je u interesu Vladi i ministru da se i dalje uvozi pšenica iz Bosne i Hercegovine. U 2018. uvezeno je 53 tisuće tona iz "velike žitnice“. Ili da se uvozi preko 60 tisuća tona smrznutog tijesta i pekarskih proizvoda u Hrvatsku. Čiji je to interes?, upitao je Vlaović.
Zahuktala se žetva pivarskog ječma, pred vratima je žetva pšenice, a otkupna cijena?
O cijeni pšenice raspravljalo se jučer i na konferenciji za novinare u HGK Županijskoj komori Osijek. Samo u Osječko-baranjskoj županiji pšenicom je zasijano više 50 tisuća hektara, a očekuje se prinos veći od šest tona po hektaru. Kako je naglasio viši stručni suradnik Odjela za poljoprivredu i prehrambenu industriju HGK ŽK Osijek Ernest Nad, očekuje se urod od oko 320 tisuća tona pšenice, što će biti oko 10 posto više nego prošle godine. Također, prvi otkosi ječma pokazuju da bi prinos mogao iznositi i sedam tona po hektaru.
Da su nezadovoljni cijenom, rekao je i potpredsjednik Hrvatske poljoprivredne komore (HPK) Mato Brlošić, podsjetivši da su ratari nekada pšenicu prodavali po 1,30 kuna za kilogram, a kilogram kruha bio je tri kune. "Danas pšenicu prodajemo po jednu kunu za kilogram, a kilogram kruha je deset kuna. Bojim se da ovako nisku cijenu pšenice građani neće osjetiti te da će i dalje plaćati ekstremno visoke cijene pekarskih proizvoda", rekao je Brlošić.
U Osijeku je bio i pomoćnik ministra poljoprivrede Krunoslav Karalić koji je naglasio da novi Pravilnik o ugovornim odnosima pri otkupu žitarica donosi obvezu sklapanja ugovora otkupljivača i proizvođača te javnu objavu uvjeta otkupa, koji sadrže osnovne elemente ugovora, poput cijene i kvalitativnih parametara. "Pravilnik je usklađen i sa Zakonom o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi, a Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja prati da kod sklapanja ovih ugovora i otkupa žitarica ne bude manipulacija sa zakonom", rekao je pomoćnik ministra.
Inače, zbog klimatskih neprilika, prvi put se nakon puno godina očekuje istovremena žetva pšenice, ječma i uljane repice. Prema onome što su dosad objavili otkupljivači, otkupna cijena uljane repice je 2,30 kn/kg. Cijena kilograma merkantilne zobi kreće se od 0,75 do 0,90 kn/kg. Kako cijenu ječma uvjetuje cijena pšenice odnosno formira se na bazi prosječne cijene pšenice za srpanj i kolovoz, očekivanja ni tu nisu velika.
Tagovi
Otkup pšenice Otkup uljane repice Otkupna cijena
Autorica
Više [+]
Diplomirana inženjerka poljoprivrede s dva i pol desetljeća dugim iskustvom u novinarstvu, od lokalnih medija preko Večernjeg lista do uređivanja portala civilnih udruga. Urednica je portala Agroklub, predsjednica ogranka dopisnika HND-a, članica Društva agrarnih novinara Hrvatske (DANH) i Međunarodne udruge agrarnih novinara (IFAJ). Dobitnica je nagrade "Zlatno pero".
Kukuruz kako ga ja zovem svaštara, hibrida izmješano četri fao grube u jednoj parceli. Proljetna brazda, preorana livada 10.3.2025 god ono da si zasladim dan poslije rođendana ono kako bi neki rekla ajde da probamo a ko je brobao taj se i u... Više [+]
Kukuruz kako ga ja zovem svaštara, hibrida izmješano četri fao grube u jednoj parceli. Proljetna brazda, preorana livada 10.3.2025 god ono da si zasladim dan poslije rođendana ono kako bi neki rekla ajde da probamo a ko je brobao taj se i usra... ali očito da ja nisam.
Damir Senjan
prije 3 tjedna
Vedran Stapić To sam trebao inače spojiti sa ovom velikom parcelom koja je 4,67 h ali je problem neznam gdje beton što su pronašli plin, nemogu ga Više [+] nikako napipati gdje je da nepotrgam plug. A i ovo što preorao tu su bile nekada kažu dvije kuče ali sa plugom sam našao i treču i sada me u jesen čeka dobar posao, vađenje temelja iz zemlje ali je bio i bunar tu negdje po saznanju drugih ljudi pokriven je sa daskama.
Damir Senjan
prije 3 tjedna
Vedran Stapić Žao mi je samo što nisam ubacio nešto KWS sjemena. Več sam išao na ossk Drava. I sada več mogu zaključiti gdje i što za iduču godinu Više [+] spajati ( mješati ) na parcele ali dvije različite sorte to radim zbog oplodnje. Prije ako sam išao samo sa jednim hibridom oplodnja nije bila dobra pa nije bilo ni prinosa.
Vedran Stapić
prije 3 tjedna
Da, zato i postoje različiti hibridi, da ih se proba u raznim taktikama Da, zato i postoje različiti hibridi, da ih se proba u raznim taktikama
Damir Senjan
prije 4 tjedna
Vedran Stapić Izgleda sav super kakva je sušna godina. To je OSSK hibrid jedino što kod nas pri vrhu Bilogore uspjeva i u sušama. Da nije suša bilo Više [+] bi fenomenalno. Problem što ubrzano niče Koštan sada u ovoj suši. Ovdje sam utrpao Tomasov, Filingran, Drava, nešto sitno staroga sjemena 596. Na ostale parcele isto mješam ali tamo sam išao sa dvije različite grupe u jednome redu Filigran nešto više nego Tomasov. Sve što je Ossk kod mene nema problema. Bc idt več su daleko slabiji. Zato ja to i zovem svaštara jer moraš isprobati da naučiš koje sorte su za tvoj kraj, nije sve isto što zasijati ili zasaditi.
Vedran Stapić
prije 4 tjedna
Izgleda prilično dobar, u odnosu na mnoge druge table u Slavoniji i Baranji Izgleda prilično dobar, u odnosu na mnoge druge table u Slavoniji i Baranji
Stjepan Žunac
prije 6 godina
Samo prazna laprdanja svih njih tamo, dok uisto vrijeme imaju na članove obitelji registrirane firme za uvoz izvoz na stotine raznih poljoprivrednih proizvoda ...
Marta Radić
prije 6 godina
Nema tu dogovora , tržište je jedini pravi odgovor. Seljaci ako je cijena vani veća , organizirati se i prodati pšenicu u druge zemlje. Natezanja oko cijene s našem otkupljivačima je pucanj u prazno.