Pretraga tekstova
Deset lipa po uskladištenom kilogramu pšenice država nije isplatila
Iako je ministar poljoprivrede Petar Čobanković ljetos u Đakovu, u jeku pregovora za cijenu pšenice, seljacima obećao da će im država, uz subvenciju od 15 lipa po kilogramu te žitarice, za troškove skladištenja uroda u trajanju od šest mjeseci isplatiti još 10 lipa po kilogramu, seljaci tvrde da od tih 10 lipa još uvijek nema ništa!
Ovdašnji ratari potvrdili su to na sastanku koji je Udruga Brazda organizirala u Drenju, kada su iznijeli niz problema nastalih nakon žetve, od neisplate predane robe do optužbi da su brojni seljaci pšenicu nefakturiranu ostavili u silosima, skladištima, no da im je roba, iako nefakturirana, prodana bez njihovog znanja pa su sada i bez robe, i bez novca, i bez obećanih 10 lipa po kilogramu. S tim će problemom danas pred državnog tajnika Stjepana Mikolčića, s kojim je sastanak zakazan za 11 sati u HGK - ŽK Osijek izići čelnik Brazde Matija Brlošić.
- I dok je država subvenciju od 15 lipa po kg pšenice isplatila, od na sva zvona obećavanih 10 lipa za skladištenje ništa, a u pitanju je približno iznos od 50-ak milijuna kuna ako se zna da je na skladištima ostavljeno oko 500.000 tona zrna. Kada je ministar obećao isplatu tih 10 lipa seljaci su to shvatili kao zadovoljštinu onim proizvođačima na čijem području se za pšenicu dobivalo za oko 95 lipa kao u našem slučaju gdje je Đakovština za nju davala 0,80 kn što je u konačnici, s državnih 15 lipa subvencije, 0,95 kn, dok je Agrokor pšenicu plaćao 95 lipa, a u tom je slučaju njena konačna cijena, uz 0,15 kn subvencije, bila 1,10 kuna. Stoga bi za ublažavanje tih razlika u cijeni pšenice tih 10 lipa za troškove skladištenja bila kakva-takva financijska injekcija.
Na sastanku s državnim tajnikom riječi će biti i o realizaciji vaučera za preuzimanje mineralnih gnojiva čime država seljacima kompenzira isplatu zaostalih 205 milijuna kuna poticaja. Seljaci su zadovoljni organizacijom realizacije vaučera no njihovo zadovoljstvo smanjuju najave da od 1. siječnja oni koji nisu u sustavu PDV-a ne mogu ostvariti pravo na poticaje. "Prema tome, iz sustava potpora izlazi 60.000 nositelja. Ljudi su neupućeni u te najave i strah ih je od 1. siječnja", kaže Brlošić.
Autor: S. Župan
Povezana biljna vrsta
Tagovi
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
U sljedeće tri godine osigurana 64 milijuna eura za ulaganja u ribarstvo U Novalji je održan 28. Susret ribara Hrvatske obrtničke komore, koji tradicionalno okuplja ribare iz svih krajeva Hrvatske u tematskim predavanjima i raspravama o akt... Više [+]
U sljedeće tri godine osigurana 64 milijuna eura za ulaganja u ribarstvo
U Novalji je održan 28. Susret ribara Hrvatske obrtničke komore, koji tradicionalno okuplja ribare iz svih krajeva Hrvatske u tematskim predavanjima i raspravama o aktualnostima i problematici u ribarskoj djelatnosti. Jedno od najstarijih i najdugovječnijih stručnih okupljanja u Hrvatskoj otvorio je potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede, šumarstva i ribarstva David Vlajčić s državnim tajnikom Ivanom Matijevićem i brojnim suradnicima, uz predstavnike Zavoda za zaštitu okoliša i prirode, Instituta za oceanografiju i ribarstvo, Instituta Ruđer Bošković, Fonda za zaštitu okoliša, FLAG mreže i drugih.
Rasprave su obuhvaćale aktualnosti u ribarstvu, prilike, izazove i prijetnje, financiranje iz EU fondova, inspekcijski nadzor, modernu oceanografiju, ali i neke vrlo posebne teme poput uloge rastilišta i dekarbonizacije malog priobalnog ribolova.
Predsjednik Ceha za ribarstvo i akvakulturu HOK-a Stjepan Nedoklan istaknuo je kako je more toplije i slanije, pojavljuju se nove invazivne vrste, prepoznatljive domaće vrste polako iščezavaju te se mijenja vrijeme njihova mrijesta. Naglasio je neizvjesnost ulova, česte vremenske neprilike i fizički zahtjevan posao kao dodatan razlog za nedostatak radne snage u ribarstvu koja pogađa hrvatsko gospodarstvo, ali i nedostatak mladih te sve veću starosnu dob hrvatskih ribara. Dodao je da su hrvatski ribari opterećeni velikom količinom propisa, administracije i nametnutom digitalizacijom, kao i ograničenim brojem povlastica i velikim troškovima za održavanje flote.
Ministar David Vlajčić najavio je u predstojećem trogodišnjem razdoblju ulaganja u ribarstvo vrijedna 64 milijuna eura, istaknuvši da su prvi put ikada planirana ovako visoka razina državnih potpora u sektoru ribarstva. Rekao je kako je rebalansom za ovu godinu za potpore u ribartsvu osigurano 12 milijuna eura umjesto planiranih 6,5 milijuna eura.
„Ovakva podrška je ključna u izazovima s kojima se nosi ribarstvo, kako bismo sačuvali i pomogli sve manjem broju ribara koji su čuvari tradicije i načina života uz more. Suradnja Uprave ribarstva i Ceha za ribarstvo i akvakulturu HOK-a je stalna, kontinuirana i kvalitetna, najavljena sredstva za trogodišnje razdoblje dokaz su tome. Ipak, problema je puno i inzistirat ćemo na pronalaženju rješenja kako bi ribarski posao bio lakši i isplativiji“, rekao je predsjednik HOK-a Dalibor Kratohvil.
Susret ribara završava predstavljanjem zaključaka Ceha za ribarstvo i akvakulturu HOK-a za unapređenje ribarstva. Ribari HOK-a tako ponovno zahtijevaju bržu administrativnu obradu svih zahtjeva i isplatu mjera i potpora u ribarstvu. Potrebno je rasterećenje administrativnih obaveze u ribarskoj djelatnosti najviše zbog nametnute digitalizacije u obliku obaveze elektroničkog dostavljanja podataka. Očekuju smanjenje šteta uzrokovanih predacijom orade u školjkarstvu te traže brže rješavanje problema iskrcajnih mjesta za autorizirana plovila koja obavljaju gospodarski ribolov na moru.
Pripremio: Tomislav Radić