Neka šećerane napuste vojvođanske vrtove i okrenu se domaćem dvorištu

Krajem ovoga ili početkom idućega tjedna na adrese Ministarstva poljoprivrede i hrvatskih šećerana stići će dopis slavonsko-baranjskih poljoprivrednika, u kojem će predložiti nove modele otkupa šećerne repe, ali i zatražiti veću pažnju prema njezinim domaćim proizvođačima”, tvrdi to Petar Pranjić, predsjednik udruge Baranjska brazda i Komisije za proizvodnju šećerne repe pri Poljoprivrednoj komori, naglašavajući kako će od domaćih šećerana zahtijevati očitovanje o budućem odnosu prema primarnom proizvođaču.
- Šećerane ne mare za fijasko koji smo doživjeli zbog nepovoljnih meteoroloških uvjeta. Za razliku od otkupnih cijena nekih poljoprivrednih kultura, poput pšenice i kukuruza, koje se mijenjaju zbog elementarnih nepogoda, cijena repe ostaje ista, 300 kuna po toni, jer se ugovara znatno ranije - objašnjava Pranjić, naglašavajući kako je takva proizvodnja rataru neisplativa.

Imaju informaciju, nastavlja, da domaće šećerane znatno više pozornosti i sredstava daju inozemnim proizvođačima, konkretno vojvođanskim poljoprivrednicima, uz izgovor da je tamošnja repa bolja. “Njima avansiraju proizvodnju, pa 50 posto od ugovorene cijene plaćaju još u ranoj sjetvi, a cijena 'vojvođanske' repe je između 20 i 30 posto viša,” kaže, napominjući kako će jedan od prijedloga biti neka ta sredstva ulože u domaću proizvodnju, jer će poljoprivrednik vrlo brzo napustiti proizvodnju šećerne repe pa će upitna biti opstojnost ne samo jedne, nego sve tri hrvatske šećerane.
- Stariji proizvođači sjećaju se nekadašnjih vremena kada su šećerane financirale proizvodnju repe na način da su ratarima davali sjeme, zaštitu, pa čak i strojeve. Vratimo se tom modelu - predlaže, poručujući šećeranama neka napuste vojvođanske vrtove i vrate se domaćem dvorištu. Drugi prijedlog čelnicima šećerana bit će novi model izračuna cijene repe.

Sve manje površina pod repom

Premda je šećerna repa bila hit pretprošlogodišnje proljetne sjetve, Pranjić tvrdi kako površina pod repom, bar što se Baranje tiče, ima sve manje. Ove godine, kaže, šećernom repom bilo je zasijano približno 8.000 hektara baranjske zemlje u individualnom sektoru.

Autor: I.Getto