Pretraga tekstova
Potencijalni proizvođači industrijske konoplje se susreću sa nemogućnošću kupovine kvalitetnog sjemena, ograničenjima u zakonskoj regulativi i nerazvijenoj društvenoj svijesti
Na predavanju Inicijative za promjenu zakonske regulative kanabisa (Irka), održanog na Prirodno-matematičkom fakultetu u Novom Sadu, zaključeno je kako trenutna situacija u Srbiji zaustavlja razvoj industrijske konoplje. Potencijalni proizvođači susreću se sa nemogućnošću kupovine kvalitetnog sjemena, ograničenjima u zakonskoj regulativi i nerazvijenom društvenom svijesti.
Da bi sijanje industrijske konoplje bilo moguće, potrebno je odobrenje Ministarstva poljoprivrede, koje se može dobiti ukoliko su ispoštovani zakonski uvjeti. Kvaliteta sjemena je jedan od uvjeta, a s obzirom da je ona loša, ove će godine na području Srbije i Vojvodine proizvodnja industrijske konoplje biti neznatna.
U poslijeratnom razdoblju ova je biljka sijana na preko 50.000 hektara, dok danas, iako postoje povoljni uvjeti za uzgoj, zbog nezainteresiranosti javnosti, slabog obrazovanja i nepostojanja tekstilne industrije u kojima se konoplja obrađivala i pretvarala u kvalitetan materijal, ona biva zanemarena. Prema navodima predavača i agronoma Vuka Raičevića, ukupni troškovi sadnje industrijske konoplje su između 850 i 900 eura po hektru, a očekivani prinos od 800 kilograma do jedne tone. Dvostruko je isplativija od pšenice jer sazrijeva vrlo brzo, a svaki njezin dio je iskoristiv.
U Srbiji se ona koristi za tov šarana i pastrmke, dok se stabljika koristi za grijanje, budući da su ugašene leskovačka kudeljara i beogradsko brodogradilište te ne postoji interes za vlakna biljke. Boris Selić, član Irke, navodi kako je ova biljka mnogo konkurentnija od ostalih u pogledu njezine iskoristivosti kao hrane za stoku, ogrjeva i gnojiva.
Spuštanje zakonskog maksimuma količine psihoaktivnog THC-a u industrijskoj konoplji sa 0,6 na 0,3 je prema navodima predavača Raičevića besmisleno jer sunčeva svjetlost i vlaga mogu utjecati na povećanje THC-a, što bi za posljedicu imalo cjelokupan ilegalan urod. Razloga za brigu o zloupotrebi konoplje nema, uzmemo li u obzir da je količina dopuštenog THC-a u Srbiji oko 30 puta manja od one koja se nalazi u biljci koju konzumiraju uživaoci.
Foto: depositphotos.com
Povezana biljna vrsta
Sinonim: Kanabis, kanab, kinap | Engleski naziv: Hemp | Latinski naziv: Cannabis sativa L.
Konoplja je poznata kao biljka za proizvodnju vlakana od prije oko 5 000 godina, a znatno kasnije kao ljekovita biljka za korištenje hašiša. Potječe iz srednje Azije. Nastala je... Više [+]Tagovi
Industrijska konoplja Novi Sad Srbija Vuk Raičević Boris Selić Irka Isplativost THC Vlakna Iskoristivost
Autorica
Više [+]
Mateja je administratorica AgroKluba i apsolventica je Ekonomskog fakulteta u Osijeku. Voli prirodu i vječni je optimist!
Poljoprivreda kao poduzetništvo: što možemo očekivati od 3. konferencije “Biznis je na selu”? Dok Europa najavljuje rezove u poljoprivrednom proračunu, domaći proizvođači traže rješenja. Upravo zato, treća konferencija Biznis je na selu, ko... Više [+]
Poljoprivreda kao poduzetništvo: što možemo očekivati od 3. konferencije “Biznis je na selu”?
Dok Europa najavljuje rezove u poljoprivrednom proračunu, domaći proizvođači traže rješenja. Upravo zato, treća konferencija Biznis je na selu, koja će se održati u utorak, 29. travnja 2025. u zagrebačkom prostoru WESPA Business&Lounge, stavlja u središte pozornosti ključna pitanja opstanka i razvoja poljoprivrede u suvremenom tržišnom okruženju.
Konferenciju suorganiziraju IPS Konzalting, konzultantska tvrtka specijalizirana za rad s poljoprivrednicima i Mojnovac.hr, poslovni edukacijski portal, uz podršku Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva koje je prepoznalo važnost ove inicijative.
„Poljoprivreda danas ne može opstati bez poduzetničkog pristupa. No, isto tako, poduzetništvo mora naučiti razumjeti dinamiku, sezonalnost i probleme poljoprivrede. Naš je cilj da ova konferencija postane točka spajanja ta dva svijeta,“ izjavila je Ana-Marija Špicnagel, direktorica IPS Konzaltinga i jedna od govornica na događaju.
Od agromenadžera do generacijskih izazova
Ovogodišnji program tematski je usmjeren na izazove i prilike koje donosi tržišno usmjerena poljoprivreda - od digitalizacije i menadžmenta, do međugeneracijske suradnje.
Konferenciju će otvoriti Marijana Petir, saborska zastupnica i predsjednica Odbora za poljoprivredu, koja će dati strateški pregled stanja hrvatske poljoprivrede kroz temu “Poljoprivreda jučer, danas, sutra”. Nakon toga slijedi izlaganje „Agromenadžer, ne (samo) poljoprivrednik“ u kojem će Ana-Marija Špicnagel objasniti što u praksi znači profesionalizacija poljoprivrede, a o digitalnoj transformaciji poljoprivrede govorit će Igor Frljužec iz Digital Agro.
Program uključuje i dva panela. Prvi je s predstavnicima financijskog sektora na temu “Financijski instrumenti za poljoprivrednike” koji donosi konkretne informacije o različitim izvorima financiranja za modernizaciju i rast poljoprivrednih gospodarstava. Jedna od sudionica ovog panela je i Martina Durman iz Raiffeisenbank Hrvatska, koja će predstaviti bankarsku perspektivu kreditiranja u poljoprivredi. Drugi panel okuplja poljoprivrednike koji će iznijeti vlastita iskustva i izazove poslovanja u svakodnevnoj praksi. Sudionici ovog panela dolaze iz različitih regija i sektora - od tradicionalnih OPG-ova do inovativnih brendova.
Konferenciju će zaključiti izlaganje Marije Đeldum iz tvrtke Stogaj na temu “Osiguranje u poljoprivredi - opcija ili nužnost?”, čime se dodatno otvara prostor za promišljanje o otpornosti i dugoročnoj održivosti poslovanja na selu.
Zašto je Biznis je na selu važan?
Kroz protekle dvije konferencije Biznis je na selu pokazao je kako postoji jasna potreba za prostorom u kojem se ne priča samo o poticajima, već o stvarnim izazovima proizvodnje, tržišta, zapošljavanja i inovacija u ruralnim sredinama.
U zemlji gdje je veliki broj OPG-ova još uvijek okrenut samo proizvodnji, ova konferencija šalje jasnu poruku - vrijeme je za sljedeći korak: jačanje tržišne konkurentnosti, brendiranja i strateškog upravljanja poljoprivrednim resursima.
„U razgovorima s našim klijentima sve češće čujemo isto pitanje: Što nakon poticaja?. Upravo zato je fokus konferencije na dugoročnom pristupu - kako napraviti održiv, profitabilan i profesionalan poljoprivredni biznis, bilo da ste mladi OPG, obiteljska farma ili veći proizvođač,“ dodaje Špicnagel.
Prijave su još uvijek otvorene
Sudjelovanje je besplatno, ali zbog ograničenog kapaciteta prostora potrebna je obavezna prijava putem obrasca na stranici.
Zaokret d.o.o.
prije 2 tjedna
Više informacija na: https://mojnovac.hr/product/3-konferencija-biznis-je-na-selu/ Više informacija na: https://mojnovac.hr/product/3-konferencija-biznis-je-na-selu/
pege25
prije 10 godina
Skupo brate sjeme a ni tržište nije još sigurno ..tako da tu treba malo proraditi.Mada ne bih bilo loše posijati ove prave konolje jedno dva jutra pa jedno jutro dati malo političarima da popuše..heJa sam za legalizaciju marhuane..kad bi to napravili pa ova država bi za jednu godinu postala hit i bogata ..heŽivila mara....jeeeeeee