Pretraga tekstova
Izvozne cijene ruske mlinske pšenice i dalje su u padu, dok je cijena krušnog zrna na tržištu u toj zemlji stabilna. Žetva uljarica u Ukrajini je pri kraju, a prinosi suncokreta i soje su malo veći od prošlogodišnjih. Kada je o kukuruzu riječ, zabilježen je blagi pad prinosa u Bjelorusiji, ali i rast izvoza te žitarice u Rumunjskoj.
Izvozne cijene ruske mlinske pšenice prošli tjedan su zatvorile s cjenovnim padom, koji je u prosjeku iznosio dolar po metričkoj toni. Cijena pšenice s 12,5% proteina iznosila je 192-193 dolara po toni, dok se pšenica sa 11,5% proteina prodavala po cijeni od 186-188$/t.
Cijene ruske pšenice su pod stalnim pritiskom situacije na svjetskom tržištu, ali na njih donekle utječe i slaba potražnja uvoznika. S druge strane, zbog dovoljnih zaliha pšenice ovogodišnjeg roda, cijene pšenice na domaćem ruskom tržištu nisu se mijenjale i bile su stabilne u većini regije
Međutim, da interesa za pšenicu iz Rusije ima, pokazuje i podatak da je protekli tjedan Egipat putem tendera kupio 120 tisuća tona ruske mlinske pšenice po prosječnoj cijeni od 210 dolara po toni. Da cijena te žitarice na svjetskom tržištu pada svjedoči i informacija da je prije samo oko 20 dana Egipat kupio 230 tisuća tona ruske pšenice i za nju je platio 213$/t.
Žetva uljarica u Ukrajini ulazi u završnu fazu. Suncokret je požnjeven sa 5.860 terahektara (98% planiranih površina), pri čemu je sakupljeno 11.725 tisuća tona te uljarice i prosječan prinos od dvije tone po hektaru. To je za 11,5% više u odnosu na isti period lani. S druge strane, ukrajinski farmeri su požnjeli soju s površine od 1.838 terahektara. Uskladišteno je 3.520 tisuća tona te uljarice i ostvaren prinos od 1,92t/ha.
Prema aktualnim podacima bjeloruskog Ministarstva poljoprivrede, kukuruz je obran s 96,5 terahektara, a ostvaren je prosječan prinos od osam tona po hektaru. Žetva zaostaje za prošlogodišnjom, a o tome svjedoče podaci da je u istom periodu lani ta žitarica skinuta sa 106,5 terahektara a prinos je bio 8,37t/ha. Osim kukuruza, ratari u Bjelorusiji nastavljaju i vađenje šećerne repe, kao i branje kasnog povrća. Žetva silažnog kukuruza je također pri kraju. Posao otežavaju vremenski uvjeti, jer česte padaline ometaju radove u poljima, a vrijeme usporava i rast ozimih kultura.
Od početka sezone 2016/17, izvoz kukuruza iz Rumunjske iznosio je 3,375 milijuna tona. To je za 9% više nego u istom periodu 2016. godine, izvještava UkrAgroConsult. Međutim, ovo je odličan rezultat ako se uzme u obzir da je u kolovozu ta zemlja izvezla samo 30 tisuća tona kukuruza, što je niže u odnosu na prethodne dvije sezone i gotovo 2,5 puta niže od petogodišnjeg prosjeka za taj mjesec - 80 tisuća metričkih tona. Glavni kupac bio je Egipat, a za njim slijede Turska, Francuska, Libanon i Portugal, dok su s druge strane Španjolska, Nizozemska i Italija naglo smanjile količinu uvoza.
Foto: Heather Durnin / Flickr
Izvori
Autor
Više [+]
Marinko je profesor književnosti s višegodišnjim novinarskim iskustvom u elektronskim medijima. Osobito je zainteresiran za teme i zbivanja u agraru, a zamjenik je urednika na Agroklubu.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabu... Više [+]
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti
Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabuke, kruške, šljive i drugo sezonsko voće. Plodove uništavaju snažnim čeljustima, ostavljajući ih neupotrebljivim, što voćarima nanosi značajne gubitke.
Osim štete u voćnjaku, stršljenovi su i ozbiljna opasnost za ljude. Njihov ubod može izazvati jaku bol, otok, alergijsku reakciju, a u težim slučajevima čak i životnu ugroženost. Za razliku od pčela, stršljen može ubosti više puta, pa susreti s njima nisu nimalo bezazleni.
Jednostavna zamka od plastične flaše
Srećom, postoji vrlo jednostavan način da se smanji njihov broj u voćnjaku – zamka od obične plastične flaše. Postupak je brz i ne zahtijeva posebne troškove:
Flašu prerežite nešto iznad pola.
Gornji dio okrenite naopako i vratite u donji dio, tako da otvor formira lijevak prema unutra.
Zamku okačite na stablo voćke ili postavite u blizini.
Kao mamac sipajte malo piva ili voćnog soka – najbolje rezultate daje pivo.
Privučeni mirisom, stršljenovi lako ulaze u zamku, ali put nazad ne mogu pronaći. Nakon samo nekoliko sati u njoj se može primijetiti veliki broj uhvaćenih insekata.
Efikasna i sigurna metoda
Ova metoda je jednostavna, jeftina i efikasna, a pri tome ne predstavlja nikakvu opasnost za ljude. Postavljanjem nekoliko ovakvih zamki voćari mogu značajno smanjiti broj stršljenova i sačuvati svoje voće, ali i sigurnost u voćnjaku.