Najsiromašnija sjetva iznjedrila rekordne prinose

Polja pšenice pozlatila su slavonske ravnice, stoga su ratari imali pune ruke posla. Površina zasijana spomenutom kulturom manja je za gotovo 50 tisuća hektara nego prošle godine. Iako bilježimo najsiromašniju sjetvu od 1990., ovogodišnja kvaliteta je zadovoljavajuća, a količina po hektaru rekordna.

"Što se tiče same pšenice, tamo gdje je odrađena agrotehnika od početka do kraja kako treba, prinosi su jako dobri, čak, štoviše rekordni. Na nekim parcelama imamo i preko osam tona", rekao je Mario Glavaš iz Rajsavca.

Kvalitetom pšenice, zadovoljni su i otkupljivači. Marijana Murr Aračić, članica uprave tvrtke Agronom d.o.o. kaže kako ih je godina ugodno iznenadila.

Prinosi i do 10 t/ha, u prosjeku 7 t/ha

"Prinosi se kreću čak i do deset tona, a u prosjeku je nekakvih sedam tona. Rezultati na našem području su vrlo dobri, s obzirom na to da je prilikom sjetve bilo nepovoljnih vremenskih uvjeta, kao i u proljeće zbog suše", rekla je Murr Aračić.

Prošle godine većina pšenice završila je u kategoriji stočne, dok je trenutno situacija bolja. Prema Pravilniku o kvaliteti i klasama pšenice otkupa 2017. godine, urod s koncentracijom proteina od 10,5 do 12 posto pripada u treću klasu, od 12 do 13.5 u drugu, a od 13.5 do 15 posto u prvu klasu. Zrna s preko 15 posto proteina pripadaju u razred premium.

"Kada bi gledali prema starom pravilniku i podjeli proteina, većina bi robe završila u drugoj klasi. Sada prema novom pravilniku, mislim da će većina pšenice na razini Hrvatske biti druga ili treća klasa. Prve klase će biti više no prošle godine, dok premium iznad 15 posto je u promilima. Na koprivničkom dijelu imamo zrna pšenice od 16.6 posto proteina, ali to su manje količine", pojašnjava Murr Aračić.

Ratari se slažu kako je premium kvalitetu teško postići.

"To je stvarno rijetkost. Sorta ima veliku ulogu, ali bitna je gnojidba. Stanje pšenice mora biti zaštićeno, a u godini kakva je ova bila, mislim da to nije bilo moguće postići. Za kvalitetu se najviše gledaju proteini, iako se neki proizvođači bune, jer ima puno drugih parametara koji su bitniji", rekao je Petar Kučinić iz Kule.

Zadovoljni i otkupnom cijenom

Proizvođači su zadovoljni otkupnom cijenom, koja bi ove godine za prvu klasu trebala iznositi kunu i deset lipa, za drugu kunu i pet lipa, dok će se treća klasa plaćati jednu kunu, što je ipak nešto više od prošle sezone.

"Tu bi se dalo raspravljati. Sami parametri su se promijenili u odnosu na prošlu godinu. Cilj je postići što bolju kvalitetu, s tim bude i bolja cijena. Što se našeg kraja tiče, ove godine govorimo o nekih možda 12 i pol proteina, težimo prema 13 ili 13.5 gdje prelazimo u taj prvi razred", dodao je Mario Glavaš.

Za što veću količinu proteina, a samim time i bolju klasu te otkupnu cijenu pšenice, bitna je agrotehnika koju treba poštivati od same sjetve, prihrane pa do žetve. Bitne su i sorte pšenice koje se također kategoriziraju po kvaliteti.

Vremenski raspon žetve, u posljednjih nekoliko godina se promijenio. Glavne tri ratarske kulture, pšenica, uljana repica i ječam dozrijevaju u jako kratkom razdoblju, stoga se žanju jedna za drugom.