Nabavio vršalicu i stavio je u funkciju, želja mu je otvoriti i muzej starih strojeva

Vršalica je u proteklih stotinjak godina zauzimala značajno mjesto u poljoprivrednoj proizvodnji i životu jednog seoskog gospodarstva. Prije nego što je napravljena, vršidba je bila ručna, takozvanom mlatilicom odvajalo se sjeme od stabljike. Kada ju je u 18. stoljeću patentirao Škot Andrew Meikle bio je to veliki napredak. Da bi se posao obavio kako treba potrebno je 10 do 12 ljudi. 

Vršalica nije samo izložak

Darko Stojanović, inženjer iz Lazarevca u susjednoj Srbiji prije pet godina kupio je vršalicu jer kako kaže, voli stare strojeve, ali ona nije samo eksponat već je i u funkciji.

"Vršalicu sam prije pet godina kupio od Koste Bajića iz sela Brajići na Suvoboru, bila je dobro očuvana, a sad je i obavljen remont i besprijekorno radi," počinje priču Darko. "Bitno je da stroj ne stoji pod krovom, već da se stavi u pogon. Kao strojarski inženjer i dijete sa sela volim mehanizaciju, počeo sam skupljati te stare strojeve i svi su oni u funkciji," kaže Darko uz osmjeh.

Poljoprivredni strojevi koji su nekada bili vrhunac tehnike i mogao ih je imati samo imućni domaćin, za većinu su danas samo staro željezo, ali ne i za Darka koji ih pronalazi širom Srbije i želi jednoga dana na svom imanju napraviti neku vrstu muzeja.

Svaki dan uz Stodjel, traktor od stotinu dijelova

"Imam sijačicu, drljaču, trijeru, kosilicu, spravu za predenje vune i sve sam to kupio, nešto sam dobio na poklon, ili su mi dali na čuvanje. Želim sačuvati tradiciju sela u kolubarskom Leskovcu i generacijama koje dolaze prikazati ljepotu nekadašnjeg života na selu."

Velika razlika u mehanizaciji nekad i sad

A kako funkcionira ovaj starinski stroj? Jedan čovjek je morao stajati pored stroja i dodavati snopove, drugi je na samoj vršalici i u nju ubacuje snop po snop, ali i tu postoje pravila i vrlo je bitno pod kojim kutom se snoplje ubacuje. S jedne strane mora biti radnik koji će odbacivati slamu, ali neko mora voditi računa i o pakiranju žitarica u vreće. 

Učenici tamošnje Poljoprivredne škole s Domom učenika Valjevo i praktično su mogli isprobati rad na vršalici, stroju kojeg do sada nisu vidjeli. Filip Terzić, učenik je druge godine u Poljoprivrednoj školi smjer rukovatelj mehaničar i kaže da se strojevi koji su se koristile nekad i ove sad mnogo razlikuju.

"Ovo je baš starinski stroj, na vrhu se ručno ubacuje snoplje, s jedne strane ispadaju stabljike, a s druge strane zrno. Ovo se puno razlikuje od onoga što mi učimo i s čim radimo. Mnogo je lakše raditi s ovim novim strojevima."

Đorđe Plavšić je na smjeru poljoprivredni tehničar i nije do sada imao priliku vidjeti ili raditi na vršalici.

"Lijepo je susresti se s ovakvim strojem koji predstavlja tradiciju. Danas je sve ubrzano, svaki proces na imanju se brzo obavlja. Ovo je nešto drugačije i trebamo vidjeti kako se to nekad radilo. Tako ćemo i znati koliko nam je sada lakše kad obavljamo neke poljoprivredne poslove."

U planu vršidba parnim strojem

Vršidba je prikazana u sklopu obilježavanja 96. godišnjice postojanja i rada škole. "Naši učenici nikada nisu vidjeli vršalicu, a dobro je i da se oni stariji podsjete kako izgleda. Konkretno su isprobali vršidbu pšenice, koja je bila glavna žitarica u nekadašnjim domaćinstvima," objašnjava Milan Gajić ravnatelj Poljoprivredne škole u Valjevu.

Kruh se nije kupovao kao danas, već su ga domaćice od svog žita i brašna pravile. Nakon vršidbe u ranijim vremenima domaćini u selu znali su koliko će imati žita odnosno brašna da prehrane uglavnom mnogočlane obitelji. 

U planu je i organiziranje sjetve iz starih vremena i vršidba parnim strojem.