Na OPG-u Zorić u istom danu obavljena i žetva i sjetva, evo kako

Na poljima OPG-a Zorić iz Erduta, gdje se tradicionalna poljoprivreda spaja s inovativnim praksama, u jednom se danu odvijaju dvije ključne radnje: žetva uljane repice i sjetva suncokreta. Ova istovremena žetva i sjetva nisu samo tehnička zanimljivost, one predstavljaju održivu strategiju za opstanak u sve izazovnijim uvjetima ratarske proizvodnje.

Stjepan Zorić, nositelj OPG-a, ističe kako se ove godine očekuju iznimno visoki prinosi uljane repice i do pet tona po hektaru na parcelama s navodnjavanjem.

Konzervacijska obrada tla: Više od ekološke prakse

To je rezultat primjene suvremenih tehnologija: ekološka gnojiva u mikrogranulama, folijarna prihrana i biostimulatori. “Cilj nam je umanjiti stres biljke u svim fazama razvoja, a suradnja sa stručnjacima daje konkretne rezultate”, kaže nam.

Uspjeh nije slučajan. Zorići već godinama primjenjuju konzervacijsku obradu tla, koja sada dobiva i financijsku podršku kroz europske mjere. Na istim parcelama gdje se žetva obavlja, odmah se sije druga kultura, bilo soja, suncokret, ili slanutak, čime maksimiziraju korištenje tla i prihode.

Zorić ističe da su konzervacijsku obradu tla počeli koristiti još prije nego što su uvedene potpore za tu praksu. “Smanjujemo troškove, zadržavamo vlagu u tlu i koristimo postrane usjeve čak i tamo gdje nemamo sustave za navodnjavanje”, pojašnjava. U godinama kada druga žetva nije isplativa za tržište, ona služi kao zelena gnojidba važna za obnavljanje plodnosti tla.

S obzirom na klimatske promjene, sve više ratara razmatra ovu praksu. Iako postoje različita mišljenja o njezinoj primjenjivosti za sve kulture, pozitivno su iznenađeni osobito kod uljane repice.

Dvostruka žetva kao odgovor na tržišne oscilacije

Cilj ovakvog pristupa nije samo agronomski već i ekonomski. “U uvjetima kada tržište uljane repice divlja, a cijene pšenice i kukuruza padaju, druga žetva može nadoknaditi gubitke”, kaže Zorić. On ističe da, iako ne može uvijek donijeti direktnu dobit, ova strategija pomaže u očuvanju likvidnosti gospodarstva.

U današnje vrijeme, ističe, ključno je racionalno koristiti inpute: “Manje gnojiva, manje goriva, a više učinkovitosti, to je formula opstanka”.

Da bi se ublažio učinak klimatskih promjena, potrebno je promijeniti pristup obradi tla

Na istoj parceli na kojoj se odvija sjetva suncokreta, znanstvenici s Fakulteta agrobiotehničkih znanosti Osijek ispituju i mogućnosti uzgoja slanutka. Prof.dr.sc. Bojan Stipešević navodi da se radi o leguminozi s visokim udjelom biljnih proteina, izvrsnom tolerancijom na sušu i visokim temperaturama što je idealno za sve više mediteranski karakter našeg podneblja.

“Slanutak je biljka koja se tradicionalno koristi u prehrani milijuna ljudi, ali kod nas još nije komercijalno prepoznata”, kaže profesor. Osim što poboljšava strukturu tla i obogaćuje ga dušikom, ima i značajan tržišni potencijal, bilo kao konzervirani proizvod, brašno ili grickalica, poput onih popularnih u Turskoj.

Prof.dr.sc. Davor Kralik, također s FAZOS-a, ukazuje na dodatni benefit, biomasu koja ostaje nakon žetve. “Osim što obogaćuje tlo, ta biomasa može se koristiti i za proizvodnju energije. U Austriji i Njemačkoj biomasa se sustavno koristi za grijanje i struju, dok mi često slamu izvozimo, primjerice u Mađarsku, bez ikakve koristi za našu energetsku neovisnost”, ističe.

Kralik dodaje kako Hrvatska mora slijediti europske primjere te ulagati u sustave koji će omogućiti korištenje žetvenih ostataka za domaću proizvodnju energije bilo u obliku peleta, briketa ili bioplina.

Nova generacija isti cilj

Filip Zorić, mlađi član OPG-a, pokazuje da nova generacija poljoprivrednika razmišlja još modernije. “Starinske metode su imale svoju vrijednost, ali danas moramo gledati kako maksimalno iskoristiti svaki resurs. Konzervacijska obrada, sjetva pokrovnih usjeva i povratak bioraznolikosti u tlo su naša budućnost”, kaže Filip.

Na njegovim parcelama, uz uljanu repicu i suncokret, siju se i bob, slanutak, pa čak i travne smjese, sve s ciljem obnove tla i smanjenja utjecaja klimatskih ekstrema.

Na ovom OPG-u poljoprivreda nije samo posao, to je laboratorij prilagodbe, inovacije i upornosti. Kombinacija moderne tehnologije, konzervacijskih metoda i pametne rotacije usjeva omogućava im da se uspješno nose s nepredvidivim tržištem i klimom.

Kako Stjepan Zorić kaže: “Tražimo rješenja. Ne možemo promijeniti tržište ili vrijeme, ali možemo promijeniti svoj pristup. I to je jedini način da preživimo”.