Mješovite kulture postižu bolje prinose čak i u sušnim uvjetima?

Istraživački tim kojega je vodio prof. Christian Schöb s instituta ETH iz Züricha otkrio je da mješovite kulture daju mnogo veći prinos od monokultura, piše future farming pozivajući se na studiju objavljenu u časopisu Nature Plants.

Kako bi to otkrili, istraživači su proveli ispitivanja na dva testna polja. Jedan u Švicarskoj, a drugi u Španjolskoj koja ima puno sušniju i topliju klimu. To im je omogućilo da ispitaju kako usjevi rastu u sve izazovnijim uvjetima koji su posljedica klimatskih promjena. 

U svom su eksperimentu znanstvenici testirali smjese dvaju ili četiri različite kulture odabrane između osam vrsta, uključujući pšenicu, zob, kvinoju, leću, lupinu, lan i uljani lan te korijander. Biljke su posijane na razmak od 12 cm u redove i to naizmjenično.

Što je više kultura na istoj parceli, prinosi su veći?

Nakon toga istraživači su uspoređivali masu sjemena mješovitih s onima koje su rasle kao monokultura, a mjerili su i biomasu na temelju njihovog rasta. U usporedbi s uzgojem monokulture, čak i mješavina dviju vrsta povećala je prinos za tri posto u Španjolskoj i čak 21 posto u Švicarskoj. Tamo gdje su sijane četiri vrste jedna uz drugu, porast prinosa iznosio je čak 13 posto u Španjolskoj, odnosno 44 posto u Švicarskoj.

Istraživači su pojasnili da se ovaj dodatni prinos prvenstveno svodi na učinke biološke raznolikosti. Naime, više vrsta rezultiralo je bojim korištenjem raspoloživih resursa i učinkovitijom prirodnom kontrolom štetnika, a valja naglasiti da su svi eksperimenti provedeni bez pesticida.

Istraživači su također primijetili da su biljke na parcelama u mješovitom uzgoju razvile više lišća i stabljika. Drugim riječima, uložile su više energije i tvari u proizvodnju vegetativne biomase, a proporcionalno manje u prorast za sjeme. 

"Unatoč tome, i dalje su proizvodile više u mješovitom uzgoju", pojasnio je Schöb.

Treba prilagoditi sjeme, ali i strojeve

Činjenicu da su biljke uložile više energije u stvaranje vegetativne biomase, ovaj je znanstvenik pripisao sortama koje su korištene u pokusima. "Sjeme je namijenjeno monokulturnom uzgoju. To znači da biljke najbolje uspijevaju među onima iste sorte", napomenuo je. Također, smatra da je potencijal za dodatni prinos još veći kod onog prilagođenog mješovitom.

Kako stvari trenutno stoje, ono se još uvijek ne proizvodi i ne prodaje posebno za tu namjenu. "Želimo ponoviti svoje eksperimente koristeći samo ono koje smo sami proizveli u združenim usjevima kako bismo mogli testirati hoće li selekcija u miješanoj uroditi plodom", napominje Schöb.

Da bi ovakva proizvodnja zaživjela potrebna je promjena poljoprivredne prakse. Između ostalog, trebalo bi prilagoditi strojeve da istovremeno beru različite usjeve. "Oni postoje, ali ih je malo i skupi su. Za sada je i premala potražnja za njima", zaključio je Schöb