Mehaničko suzbijanje korova - važno, ali se od njega odustaje

Međuredna kultivacija jedna je od najznačajnijih mjera njege usjeva. Njome se postiže prozračivanje površinskog sloja zemljišta, pogotovo u uvjetima visoke vlage ili u slučaju nakupljanja vode. U sušnim periodima na taj se način čuva vlažnost u dubljim slojevima jer se kultivacijom prekida kapilaritet tla i sprječava isparavanje.

Spomenutom agrotehničkom mjerom suzbija se korov, što pozitivno utiče na intenziviranje mineralizacije organske tvari u tlu.

Mehaničko suzbijanje stavlja se u drugi plan

Na poljoprivrednom gospodarstvu Milana Pupovca, inače mehanizatora po struci, kultiviranje je obavezna aktivnost. Kaže, jako je važna pa je treba primjenjivati dokle god strojevi mogu ući u uzgajani usjev.

"Međuredna kultivacija je jedna od bitnih agrotehničkih mjera kod svih širokorednih kultura. Ove je godine zbog vremenskih prilika taj posao malo prolongiran, a meni se čini da mnogi poljoprivrednici od ove vrlo važne operacije polako odustaju. Problem korova rješavaju kemijskim preparatima dok mehaničko suzbijanje stavljaju u drugi plan", kaže Pupovac.

Dodaje da je pored suzbijanja korova, ona važna zbog aeracije tla, njegov toplinski režim je sasvim drugačiji pa uzgajana biljka bolje napreduje nego na zemljištima koja su tvrda, sabijena i hladna. Kultivatori su imali i uređaj za prihranu usjeva, tako da je istovremeno moguća i prihrana, odnosno dodavanje dušičnih gnojiva, potrebnih u datom trenutku.

Provoditi je u poslije podnevnim satima

Od velike je važnosti u posao ući s dobro pripremljenom mehanizacijom i voditi računa o dubini, ali i zaštitnoj zoni. Kao i kod drugih poljoprivrednih strojeva, i kultivator mora biti dobro pripremljen za posao. Izuzetno je značajno s njim ući po tragu sijačice. Red se mora pratiti budući da se tako najbolje čuva usjev, onda nema lomova biljaka.

"Ako, primjera radi, kultiviramo kukuruz, potrebno je odrediti zaštitne zone. To su površine lijevo i desno od žitarica koje se ne kultiviraju i kada su biljke manje, njihova površina je oko 15 centimetara, a kako rastu i ta zona se povećava da se ne bi uništile bočne žile, odgovorne za njegovu stabilnost", objašnjava sugovornik i dodaje da se ta mjera ne treba raditi u jutarnjim satima kada je pritisak biljke jak, posebno kod spomenutog kukuruza jer tada može doći do loma. Ističe da je najbolje izvoditi je u poslijepodnevnim satima.

Međuredna kultivacija i prihrana kukuruza - pazite na korijen, gnojivo ne bacajte omaške

"Prilikom izvođenja potrebno je i čistiti stroj od zemlje i od korova kako ne bi bilo zastoja u radu. Na kultivatoru postoje radni organi - krute motičice koje sijeku korov, a u novije vrijeme i elastični nosači motičica koji mnogo bolje čupaju i vade korovske vrste iz korijena. Pri tome ih treba podesiti na određenu dubinu u ovisnosti od zemljišne strukture"

Ako je tlo "visoko", lošijeg mehaničkog sastava, kultivacija ide dublje dok kod tvrdog i teško zbijenog, obavlja se pliće.

Broj mehaničkog suzbijanja korova ovisi od uzrasta biljaka i količine padalina. Preporuka je da kukuruz treba kultivirati poslije svake obilnije kiše, kako bi se konzervirala vlaga, dodao zrak korijenovom sustemu i razbila eventualna pokorica. Sve dok traktor može ući u njivu, a da ne ošteti kulture, ali ne manje od dva puta.