Medić: Kako sam efikasno povećao postotak humusa i do pet posto?

Na teškoj, ritskoj crnici u Banatu u susjednoj Srbiji, gdje je postotak humusa i ispod dva posto, rataru Vladimiru Mediću iz Aleksandrova kod Nove Crnje pošlo je za rukom da na svojim parcelama taj postotak poveća čak i do pet posto. Na 100 hektara uzgaja pšenicu, kukuruz, soju i suncokret, a unatoč sušnim godinama i sve težim uvjetima proizvodnje, zadovoljan je, kaže, kako prinosima, tako i stanjem tla. Čvrsto vjeruje da je za to zaslužan suvremeni biološki tretman, pa nam je pojasnio o čemu je riječ.

"Za razliku od zemljišta u Bačkoj koje se lakše obrađuje, kod nas u Banatu prevladavaju teška tla, uglavnom četvrte klase, ali uspijevamo se nekako izboriti i ostvariti dobre rezultate. Usjev soje je prošle godine bio najviše pogođen sušom, ali imali smo prinos od oko 2,5 tona po hektaru, iako smo slabo navodnjavali", počinje priču naš domaćin, dodajući da su i prinosi ostalih kultura bili solidni.

"Prinos kukuruza je protekle godine bio u prosjeku 8,5 t/ha, pšenice 7 t/ha, a suncokreta 3,5 t/ha. Znamo svi koliko je bila teška proizvodna godina, tako da smo zadovoljni."

Jesenas je pšenicu zasijao na 40 hektara, a od jarih usjeva, kukuruz, soja i suncokret su na ostalih 60 hektara.

"Obavljeno je sve, međuredna kultivacija, suzbijanje korova, prskanje. Pšenica je u fazi cvjetanja i formiranja zrna, a i ostali usjevi dobro izgledaju. Očekujemo bolje prinose nego prošle godine", kaže Medić.

Peta generacija poljoprivrednika

Ovaj dvadesetčetverogodišnji ratar, uz brigu o svojoj zemlji, obavlja i odgovoran posao agronoma u jednoj firmi u Kikindi. Također, ostalo mu još svega nekoliko ispita na Poljoprivrednom fakultetu u Novom Sadu, na smjeru ratarstvo i povrtlarstvo. Priča nam da je bavljenje poljoprivredom tradicija u njegovoj obitelji.

"Još se moj šukundjed bavio ratarstvom, kada se doselio ovdje nakon Prvog svjetskog rata. Nastavio je pradjeda, djed, pa otac. Sada, uz pomoć oca, brat Miloš i ja uglavnom sve radimo."

Kako nam priča, tlo se troši i važno je ulagati u njega kako bi nam uzvratilo na pravi način. Zato, kaže, njegova obitelj itekako ulaže resurse, znanje i iskustvo u parcele koje obrađuju.

"Svake treće godine radimo osnovnu agrokemijsku analizu, a N-min metodu svake godine u proljeće. Važno nam je da znamo što se nalazi u zemlji, kako bismo točno znali što je od hraniva potrebno dodati."

Od sjemena do žetvenih ostataka

A kako nam pojašnjava, već cijelo desetljeće na svim parcelama primjenjuju kompletnu BTZ tehnologiju tvrtke Biofor system doo.

"Od tretmana sjemena, prihrane svih usjeva i na kraju tretiranja žetvenih ostataka, primjenjujemo njihova mikrobiološka gnojiva. Otac ih je još prije deset godina počeo koristiti na manjim parcelama i nakon određenih pokusa i rezultata uvidio da imaju učinka. Danas na cjelokupnim površinama koristimo sve Biofor preparate", priča nam ovaj mladi proizvođač.

Kako nam pojašnjava, pomoću njih postiže kako stimulativno djelovanje na usjeve, tako i uspostavljanje održivog sustava i čuvanje plodnosti tla. BTZ tehnologija zapravo predstavlja kontinuirano djelovanje odabranih zemljišnih mikroorganizama sadržanih u mikrobiološkim gnojivima. Takozvani 3E koncept objedinjuje ekonomičnost i efikasnost, uz poštovanje ekoloških načela koji su osnova održive poljoprivredne proizvodnje.

"Drastično smo smanjili upotrebu mineralnih gnojiva u posljednjih nekoliko godina. Stajnjak primjenjujemo samo na parcelama gdje navodnjavamo, jer se ta zemlja intenzivnije koristi."

Pojašnjava nam kako kod njih na imanju izgleda proizvodni proces i na koji način primjenjuju ova mikrobiološka gnojiva.

"Sve počinje od tretmana sjemena prije sjetve, a u tu svrhu za sve kulture koje uzgajamo koristimo BioGnjezdo. Taj tretman pospješuje klijavost i ukorjenjivanje i daje sjemenu dodatnu energiju", kaže on, prisjećajući se slučaja od prošle godine kada su jednu vreću sjemena suncokreta u brzini zaboravili tretirati prije sjetve.

"Kada smo obišli usjev, dio suncokreta je bio nižeg porasta, slabije razvijen. Uplašili smo se, a onda smo se sjetili da to sjeme nismo tretirali BioGnjezdom koje je značajno u samom početku, jer daje mladoj biljci snagu za dobar početni rast."

Prilikom tretmana sjemena soje koriste i tekući inokulant Biofor Soya Liquid.

"Taj tretman pomaže razvoj kvržičnih bakterija koje pospješuju fiksaciju dušika, ali i opskrbljuje biljku kalijem iz tla."

U slučaju herbicidnog stresa - Biofor Active

Kako dalje objašnjava, prije samog nicanja primjenjuju Biofor Active koji se koristi u herbicidnom tretmanu. Biološki NPK koji pomaže vezanje dušika iz zraka, aktivira fosfor i kalij iz tla i prevodi ih u forme koje biljka direktno usvaja. U slučaju kada se primjenjuju herbicidi, to može dovesti do dodatne fitotoksije, odnosno da biljka stoji. Odlično je rješenje u herbicidnim tretmanima soje i suncokreta, kultura koje najviše pokazuju djelovanje herbicidnog stresa. Tu je preporuka Biofor Active - dvije litre po hektaru. Također, stimulira razvoj korijena, a može se miješati sa svim pesticidima i totalnim herbicidima.

"Primjenjujemo i Nitrogenius koji potiče usvajanje dušika u količini 40-80 kg/ha, ovisno od kondicije usjeva i vremenskih uvjeta."

Njegov dodatan efekt je što pospješuje efikasnost fungicida. Osim u ratarstvu, može se koristiti u povrćarstvu, voćarstvu i vinogradarstvu.

"U posljednjem fungicidnom tretmanu koristimo preparat BioEho koji pomaže oporavak biljke poslije stresa, ali i stimulira nalijevanje zrna", kaže naš domaćin.

BioEho je mikrobiološki preparat, biostimulator koji sadrži aminokiseline, giberline, i biljne hormone rasta - auksine. Primjenjuje se, primjerice, u tretmanu pšenice protiv fuzarioze klasa, odnosno u drugom fungicidnom tretmanu, djeluje na klas i na samo zrno.

Medić dodaje da primjenjuju i preparat BioP koji omogućava mobilizaciju fosfora. Također, opskrbljuje biljku kalcijem i mikroelementima iz tla.

Humus do pet posto

Nakon skidanja usjeva, Medići primjenjuju BioPlug koji potpomaže razgradnju žetvenih ostataka i izgradnju humusa.

"Zahvaljujući tom tretmanu, tlo se u proljeće brže grije, ali i bolje zadržava vlagu. Lakše se obrađuje", ističe ovaj proizvođač.

Svi Biofor proizvodi imaju EKO certifikat i kao takvi se mogu primjenjivati i u ekološkoj proizvodnji. Medić je uvjeren da je upravo zahvaljujući njima poboljšao i samu kvalitetu tla.

"Kod nas u Banatu je postotak humusa oko dva do tri posto. Na mojim površinama je u prosjeku oko četiri posto, a ima parcela na kojima je čak i pet posto. Iskreno vjerujem da je sve ovo što mi radimo i primjenjujemo utjecalo da bude tako."

On ističe da nijedan uspjeh nije moguć "preko noći", ali da su oni rezultate vidjeli već i nakon prve godine.

"Potrebna je intenzivna aplikacija i rezultati su iz godine u godinu sve bolji. U svakom trenutku imamo podršku agronoma iz Biofora koji su uvijek tu za sva pitanja i nedoumice. Organiziraju redovno i edukacije proizvođača, što nam svakako puno znači", zaključuje Vladimir.