Matija Jagatić: Poljoprivredu ne radim iz ljubavi, nego iz računice

Bili smo u Kajgani, selu pokraj Garešnice u posjeti mladom poljoprivredniku. Naziv ovog sela mještani izgovaraju s naglaskom na slovu "g“, a u Kajgani samo jedan poljoprivrednik proizvodi jaja.

U selu je desetak ratara, njih pet drži i stoku, a jedan od njih je i protagonist ove priče, Matija Jagatić.

Završio je grafičku školu, neko vrijeme vozio kamion, a poljoprivreda nije bila njegov prvi izbor. Onda je shvatio da je najbolje nastaviti posao koji je započeo njegov djed prije 50 godina.

"Poljoprivredom i stočarstvom se bavim jer je to obiteljska tradicija. Nakon djeda i oca nastavio sam se time baviti, nekako mi je to najbolje leglo“, kaže Matija Jagatić, koji je proširio posao i sad ima ozbiljnu proizvodnju.

Četiri kulture u plodoredu

Najgore mu je čuti kada ljudi kažu da se poljoprivredom bave iz ljubavi.

"Ja u to ne vjerujem. Ako nema računice, zašto to onda rade?“, pita se ovaj poljoprivrednik i kaže da statistika pokazuje da ljudi sve manje siju, naročito uljane repice.

Po njemu su kukuruz i soja jedine dohodovne kulture, ali dvopolje ne može imati jer ih APPRRR ne dozvoljava. Problem je i sa štetnicima jer proljeća krenu rano, a žičnjak ih dočeka već spreman.

Ovaj ratar obrađuje ukupno 120 hektara zemlje u četveropolju: pšenicu, uljanu repicu, kukuruz i soju. Više od polovice tog zemljišta je državno, kojeg je u zakup dobio 2008. godine na 10 godina.

"Nikako da općina raspiše natječaj, već četvrtu godinu radim na potvrdu koju mi produljuju jer sam u mirnom posjedu i uredno plaćam zakup“, kaže Matija. Ima tov junadi i 40 grla u sustavu krava-tele.

Zasijao osam sorti RWA pšenice

Pšenicu je zasijao na 12 hektara i sve su RWA pšenice, koje ove godine sije po prvi put.

"Zadovoljan sam, lani u pokusu se pokazala odličnim izborom, puno bolje nego ostale sorte, s prosječnih 9 tona po hektaru, a to očekujem i ove godine“, rekao je ovaj mladi poljoprivrednik.

Proveo nas je kroz svoja polja, uz kolegu koji ga prati u svim fazama proizvodnje.

"Ovdje u Kajgani imamo zasijano osam sorti naše pšenice: Sofru, Kilas, Obiwan i Solenzara – to su naše visokoprinosne pšenice brkulje. Tu je i Izalco, visokokvalitetna brkulja, zatim Graindor, naša golica koja se ističe visokom kvalitetom zrna. U pokusu imamo i dvije nove sorte Arecibo i Canolon, od kojih očekujemo jako dobre rezultate“, kazao je Saša Kuridža, prodajni predstavnik RWA.

Pšenica jako dobro napreduje, a dio odgovornosti za taj uspjeh snosi i sam Matija.

“Naš proizvođač Matija Jagatić je je vrlo odgovoran i savjestan proizvođač, vrlo pedantan, koji jako pazi na detalje, što se može vidjeti i po tome kako izgleda ova pšenica, a sav posao odradi kvalitetno i na vrijeme”, pohvalio je Kuridža.

Ovaj ratar primjenjuje konzervacijsku poljoprivredu od početka, kada se za takvu aktivnost nije davao poticaj.

"Znači skinem pšenicu s polja i poslije toga ide gruber, konzervacijska pa uljana repica. Soja ide na proljeće, a poslije skidanja na jesen gruberiram, pa ide pšenica“, kaže Matija opisujući postupak.

Ističe da konzervacijska poljoprivreda nije svugdje primjenjiva. "Po meni treba zabraniti konzervaciju na kukuruzu, jer se ne zaore površina i žičnjak, moljac te drugi štetnici prežive i prošire se na druga polja, a kasnije ih je teško suzbiti“, navodi Jagatić.

Također smatra da bi poticaje koji se daju kod nas trebalo ukinuti i potporu davati po količini.

Osiguranje usjeva

Matija godinama koristi mjeru za osiguranje usjeva, na koju se poljoprivrednici često žale, jer se ne uspijevaju naplatiti od osiguravajućih društava. On nema takav problem.

"Svake godine uzimam A i B police, dobro je da EU pokriva 70 posto. Radim s Croatia osiguranjem i do sad je sve u redu bilo. Nikakvih problema nisam imao, ali ni veliku štetu do sada“, kaže on.

Pohvaljuje i HAMAG BICRO kod kojih ima čak tri kredita, za kombajn, traktor i obrtna sredstva.

"Kamatu od 0,1 do 0,5 posto nigdje ne možeš dobiti osim kod njih. Kombajn sam rastegnuo na 7 godina. Uzeo sam sad i kredit za obrtna sredstva, 25.000 EUR na tri godine, pa mogu isfinancirati proizvodnju“, zadovoljno tvrdi ovaj ratar.

Na OPG-u uz Matiju rade njegov otac i majka, te supruga Đurđica. Teško mu je naći ozbiljnog radnika da pripomogne.

"Malo je odgovornih radnika koji će paziti na strojeve, pa radimo tata i ja dok on bude mogao. Kad više ne bude htio, onda ne znam kako ću... Pokušavam suprugu naučiti voziti traktor, ali ona se opire“, kaže Matija sa smješkom tvrdeći da traktor nije kompliciran za upravljanje i nastavlja "barem da mi doveze traktor na polje i vrati kad sam gotov – bilo bi super. Sada doveze gablec, vodu, sjeme, ali i to mi puno znači“.

U žetvu ranije nego lani

S obzirom na vremenske uvjete posljednjih godina, Matija će ove godine u žetvu prije negoli je mislio.

“Žetva se očekuje ranije ove godine, vidim to po uljanoj repici, a od prinosa za pšenicu očekujem u rangu prošle godine oko 9 tona po hektaru, što je za dvije tone više nego do sada”, navodi on.

Vrijeme žetve određuje u dogovoru s kolegama iz RWA, koji je onda važu i prezentiraju rezultate u svojim katalozima.

"Vremenski si puno brži s mehanizacijom i novim tehnologijama, ali zbog klimatskih promjena zadnjih godina dosta smo pod stresom kako to sve funkcionira, češće su zaštite i prskanja nego nekad kako je bilo, takav je moj dojam“, kaže Matija.

Srećom, ovaj mladi poljoprivrednik na raspolaganju ima stručan tim RWA koji ga budno prati u svakom koraku ove zahtjevne proizvodnje pod vedrim nebom.

Pogledajte video: