Luka Pavičić otkrio najprofitabilniju kulturu

Landras jorkšir svinje, grah zelenček, češnjak i ratarske kulture suncokret, ječam, soja, kukuruz, pšenica i uljana repica poljoprivredni su odabir Luke Pavičića iz Drenovaca iz Vukovarsko-srijemske županije. Na svojem će OPG-u ove godine po prvi puta kaže posijati i šećernu repu, a odlučio je tako jer je ta "poljoprivredna kultura i najprofitabilnija".

Neće je biti puno, tek dva od njegovih 40 hektara zemlje, a sve kako bi vidio u kojem će se smjeru zamišljeno razvijati, kako će biljka uspIjevati, kakve prinose imati.

Otkup tone šećerne repe 2.000 kuna

Osmislio je i okvirni plan u suradnji sa Sladoranom Županja koja će isfinancirati proizvodnju (gnojivo i dr.), a otkup po toni šećerne repe bit će 2.000 kuna.

Pomoć terenskih inžinjera županjske sladorane

Pomoć u njenoj proizvodnji dali su i terenski inženjeri županjske tvornice jer su pregledali tlo, u(s)tvrdili i druge karakteristike tog podneblja što je dobro, jer poljoprivrednici imaju potporu struke. Ovih su dana bili (po)čekali sa sjetvenim radovima jer se mokro tlo trebalo posušiti, pa najavljeni lijepi dani i OPG-u Pavičić idu u prilog. Kada je o poticajima riječ, dobivaju se oni za osnovne kulture (kukuruz, pšenica, suncokret i dr.), ali u pravilu nikada ne dolaze u "komadu", pa valja sve kaže naš sugovornik u konačnici zbrajati i oduzimati. O tome koliko je koja ratarska proizvodnja zahtjevna gospodin Pavičić napominje da je takva svaka, ali na svoj način, nemalo i zbog meteoroloških (n)eprilika.

Soju napada plamenjača i crveni pauk, suncokret trulež stabljike i kape

Soja se otkriva nerijetko bori s plamenjačom i crvenim paukom, suncokret s truleži stabljike i kape. Kod pšenice, riječ je o paleži klasa, pepelnici, smrdljivoj snijeti dok uljanu repicu napada nametnik "sjajnik". On joj jede cvijet odnosno tučak i prašnike pa je i zato potrebno svakodnevno nadzirati biljke.

Pregled i popravci strojeva za rad u polju

Ovih se dana zahuktavaju poljski radovi pa je aktualna priprema strojeva od popravaka i drugih pregleda do izmjene ulja i sl. OPG Pavičić posjeduje dva traktora a ima i prskalice, sijačice odnosno sjetvospremačice. Potonji je doznajemo vrijedan stroj koji ravna, rahli i usitnjuje zemlju za sjetvu. Na imanju rame uz rame s gospodinom Lukom radi i njegova supruga Manda, a o tome hoće li u budućnosti i njegovi potomci nastaviti s poljoprivredom kaže "sve ovisi o državi i njenom odnosu prema njima". Ako ostane ovakvo stanje, sumnja jer je kaže dosta loše.

Sadnja merkatilne soje samo uz certificirano sjeme

Primjer mu je za to merkantilna soja čiji su dio svoje proizvodnje prije mogli sijati, a sada se to više ne može bez certificiranog sjemena a ono je "tri puta skuplje od našeg" požalio nam se poljoprivrednik. Dodaje da kada im "roba" ide na vagu, broji se i tu dosta troškova od GMO pregleda, vlage, primjesa i dr. Slično je i sa pšenicom gdje im se traži da biljka u sebi sadrži određenu količinu proteina, a "naše sorte Lucija odnosno Srpanjka ih nemaju u traženoj mjeri", pa se tako i skida cijena pšenice, čiji kilogram vrijedi od 80 do 90 lipa.

100 kilograma gnojiva 400, a pšenice 90 kuna

Problem su i nezahvalne cijene repromaterijala, jer primjerice 100 kilograma gnojiva plaća se do 400 kuna, a za 100 kilograma pšenice dobije se 80 do 90 kuna! Cijene goriva također su jedna od stavki glavobolje poljoprivrednika, jer litra je plavog dizela 4,70 lipa što jest povoljno za njih, ali nije baš zahvalne kvalitete jer puno troši, a može utjecati i na kvarljivost stroja (ako se čuva može poslužiti i više od 20 godina). Skupi su i herbicidi pa kada se zbroje cijene repromaterijala ulazni su troškovi poljoprivrednika itekako visoki. Primjerice, jesenas je kilogram kukuruza bio 80 lipa, a ako biljka u sebi ima vlage mora na sušenje opet o trošak proizvođača.

Sušenje kukuruza po toni 110 kuna

Što je vlažniji to je jeftiniji, kaže gospodin Pavičić, dodajući da je sušenje kukuruza po toni 110 kuna. Kada je o suncokretu riječ, otkupljivao se za 2 do 2,50 kuna za kilogram, a u svemu je zbrojenom ipak prednjačila soja i to organska, (kod nas je GMO zabrANjena). U slučaju te biljke doznajemo još je najbolji otkup sojine sačme za ishranu stoke (svinje, goveda) koji se dobije kada se iz soje iscijedi ulje i ostane svojevrsni biljni otpad.

Najbolje se plaća kilogram sojine sačme, 4 kune po kilogramu

Kilogram sačme od soje plaća se 4 kune. Uz potonju kulturu do početka svibnja valja OPG-u Pavičić posijati šećernu repu, soju, kukuruz, suncokret,odnosno pšenicu, uljanu repicu, ali i slavonski zeleni grah. On se sije strojno (zrno od zrna pet centimetara, dubine tri), a kada sazrije bere se ručno jer se mora (po)čupati iz zemlje.

Slavonski se grah zelenček ne mora namakati i brzo se (s)kuha

"Naš se slavonski zelenček ne mora namakati a i brzo se skuha", opisuje svoj proizvod Luka Pavičić. Kada se grah počupa iz zemlje dodaje stabljike idu na sušenje, pa na obradu kroz kombajn. Da bi se mahune oslobodile ploda, mogu se tući ručno (vile), uz pomoć traktora odnosno kombajna, ali samo uz znanje tehnike rada. Važno je grah čupati u cik zore oko 4 sata ujutro pa do osam, dok još ima rose. Kada se zrno ovrši ono se vije, a uz pomoć strojeva čisti se od primjesa (pljevica, prašina).

Godišnje tri tone graha, kilogram 30 kuna

Godišnje ga proizvede do tri tone, a kilogram košta 30 kuna baš kao i domaći češnjak koji uzgajaju. Cijena je takva, jer te kulture zahtijevaju puno ručnog rada, rješavanja korova, pljevljenja i sl. Preko udruge Češnjak Cerići supružnici Pavičić dobili su stotinjak kilograma sjemena, s ciljem da se omasovi proizvodnja te biljke, jer postoji potražnja za domaćim češnjakom. Za razliku od uvoznog i drugih vrsta, domaći je češnjak prepoznatljiv po tome što se "prsti lijepe kada se češanj zdrobi".

U zaokruženoj proizvodnji OPG Pavičić uzgaja i landras - jorkšir svinje od kojih u tovu za jesen imaju 22 komada i tri suprasne krmače. Prodaju od njih slaninu 60 kuna za kilogram, dok su im kobasice 70, a domaća mast 10. Kulen od landrasica košta im 200 kuna za kilogram, a robu im kupci nabavljaju uvelike na kućnom pragu ili se informiraju preko web stranice OPG-a.

Svinjsko meso za preradu mora biti zrelo

"Što utovimo to prodamo kao živu stoku", kaže naš sugovornik dodajući da ih tove godinu dana, posebice kada je riječ o mesu za preradu koje mora biti zrelo. Iako je domaći uzgoj svinja dobio na cijeni, loša je kupovna moć ljudi pa se isplativost (iz)gubi, jer se kilogram žive vage kreće oko 10, 11 kuna. Dok u cijenu uračunate hranjenje životinje, zdravstvenu skrb i drugi rad, na pozitivnoj ste nuli objašnjava stanje u praksi Pavičić. Dodaje da na sreću nisu kreditno opterećeni, ali izdatke imaju za police osiguranja ponajprije od leda.

Hrvatske police godišnju štetu na usjevima osiguravaju do 30%, europske preko toga

U tom segmentu kaže hrvatske police štetu na usjevima godišnje pokrivaju ako je riječ o 30%, a europske preko toga. Sve ipak ovisi o poljoprivrednoj kulturi, a u tome je opet nezahvalno što policu plaćate godišnje bilo leda ili ne, ali to je rizik u koji se svjesno ulazi, ističe naš sugovornik. Dodaje da police primjerice protiv ledotuče godišnje stoje od 12 do 15.000 kuna.

Foto: pixabay.com, uzgh