Pretraga tekstova
Podizanje niskih prinosa na prirodnim livadama je uglavnom moguće primjenom odgovarajućih agrotehničkih mjera poput: gnojidbe, košnje zaostalih trava, uništavanja korova, kao i tehničkih mjera
Prirodni travnjaci na našim područjima nedovoljno su iskorišten potencijal za hranidbu stoke. Oni se mogu koristiti kao pašnjaci, livade ili kombinirano. Kada je riječ o livadama, one se odlikuju malim prinosom suhe mase. Primjerice, prirodne livade u prosjeku daju do 1,8 tona sijena po hektaru s malim postotkom proteina (6-7%) i lošim florističkim sastavom. Osim toga, u njima nema mnogo minerala, pa je zato sama kvaliteta prirodnog livadskog sijena vrlo loša, zbog čega mu je cijena niža u odnosu na druga sijena.
Diplomirani inženjer poljoprivrede Miloš Nikoletić objašnjava da se prinos sijena na prirodnim livadama najbrže popravlja i podiže primjenom mineralnih gnojiva. Treba razmišljati i o uklanjanju korova. Tvrdi da prirodni travnjaci najčešće zauzimaju manje plodna zemljišta ili ona koja plave, zbog čega ih poljoprivrednici zapostavljaju.
Stalnim iznošenjem, ali ne i vraćanjem, biljnih ostataka u zemljište, ono postepeno osiromašuje. Zbog toga se primjenom mineralnih gnojiva u zemljište osigurava da se korisne livadske biljke razviju i da ih životinje koje se njima hrane koriste u fazi kada imaju najviše proteina. Da bi to bilo ekonomski isplativo, odnosno da bismo mineralna gnojiva primijenili na najbolji mogući način, prvo bi trebalo napraviti analizu plodnosti zemljišta. Prema riječima Nikoletića, poznato je da bez dušika nema podizanja prinosa na prirodnim travnjacima. Međutim, on naglašava da se s dušikom ne smije pretjerivati, dodajući da je maksimalna količina dušika koju koristimo u prirodnim livadama do 160 kilograma po hektaru, a osim njega je poželjna i primjena fosfora i kalija.
Ako u zemljištu ima dovoljno fosfora, koristimo ga u količini 14-18kg/ha, a ako ga nema koliko bi trebalo, onda primjenjujemo 30-40kg/ha čistog fosfora. Kalij se dodaje tako što se poštuje pravilo da se s tonom pokošene suhe tvari iznese do 20kg/ha čistog kalija. Nikoletić kaže da su neke minimalne količine mineralno kompleksnih gnojiva NPK 15:15:15 150 kg/ha i 100 kg/ha KAN-a, uz napomenu da se fosforna i kalijeva gnojiva po pravilu unose u jesen, dok se dušična gnojiva primjenjuju nakon prvog i drugog otkosa.
Podizanje niskih prinosa na prirodnim livadama je uglavnom moguće primjenom odgovarajućih agrotehničkih mjera poput: gnojidbe, košnja zaostalih trava, uništavanja korova, kao i tehničkih mjera drljanja i valjanja travnjaka u proljeće, frezanja, ravnanja. Također je preporučivo uklanjanje krtičnjaka i mravinjaka čime se utječe na povećanje prinosa, dok je podsijavanje mjera kojom možemo popraviti narušen floristički sastav i povećati niske prinose.
Foto: Pixabay/stafichukanatoly
Tagovi
Prirodni travnjak Livada Stočna hrana Mineralna gnojiva
Autor
Više [+]
Marinko je profesor književnosti s višegodišnjim novinarskim iskustvom u elektronskim medijima. Osobito je zainteresiran za teme i zbivanja u agraru, a zamjenik je urednika na Agroklubu.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Blitva, češnjak, đumbir, bamije, agrumi, krumpiri, lubenice, banane … u glavni grad Kenije povrće i voće dolazi iz Tanzanije i Ugande, kazuje nam lokalac kojeg smo pitali za smjer tržnice. Cijene su niske, uvjeti loši, a kaos na ulicama Nai... Više [+]
Blitva, češnjak, đumbir, bamije, agrumi, krumpiri, lubenice, banane … u glavni grad Kenije povrće i voće dolazi iz Tanzanije i Ugande, kazuje nam lokalac kojeg smo pitali za smjer tržnice. Cijene su niske, uvjeti loši, a kaos na ulicama Nairobija teško je opisati. Promet se događa nekako, Britanci su zaslužni što voze ‘krivom’ stranom.
Sigurnost na pijaci jednaka je higijenskim uvjetima, pojedinci nisu sretni da ih snimamo, ako za to nisu honorirani. Ulice su pune žicara, starih i mladih.
Više je zebri oko prijestolnice, nego na ovdašnjem asfaltu. Brojni preživljavaju na ulicama, tražeći način zaraditi koji šiling (1Eur je cca 150 šilinga). Kako je tek u ruralnim krajevima?
Vedran Stapić
prije 4 tjedna
Ne, to su banane u pozadini, a ovaj mladić prodaje nekakve suhe pržene ribice Ne, to su banane u pozadini, a ovaj mladić prodaje nekakve suhe pržene ribice
Maja Celing Celić
prije 4 tjedna
Je li ovo suho, na posljednjoj slici bamija? Leleleee, da mi je! Je li ovo suho, na posljednjoj slici bamija? Leleleee, da mi je!
Željka Rački-Kristić
prije 4 tjedna
Molim provjeru činjenicu na licu mjesta jer priča se. Je li zbilja Katolička crkva u Keniji zamijenila misno vino? Više [+] https://www.index.hr/magazin/clanak/crkva-u-keniji-zamijenila-misno-vino-jer-se-staro-prodaje-po-barovima/2718719.aspx