Pretraga tekstova
Podizanje niskih prinosa na prirodnim livadama je uglavnom moguće primjenom odgovarajućih agrotehničkih mjera poput: gnojidbe, košnje zaostalih trava, uništavanja korova, kao i tehničkih mjera
Prirodni travnjaci na našim područjima nedovoljno su iskorišten potencijal za hranidbu stoke. Oni se mogu koristiti kao pašnjaci, livade ili kombinirano. Kada je riječ o livadama, one se odlikuju malim prinosom suhe mase. Primjerice, prirodne livade u prosjeku daju do 1,8 tona sijena po hektaru s malim postotkom proteina (6-7%) i lošim florističkim sastavom. Osim toga, u njima nema mnogo minerala, pa je zato sama kvaliteta prirodnog livadskog sijena vrlo loša, zbog čega mu je cijena niža u odnosu na druga sijena.
Diplomirani inženjer poljoprivrede Miloš Nikoletić objašnjava da se prinos sijena na prirodnim livadama najbrže popravlja i podiže primjenom mineralnih gnojiva. Treba razmišljati i o uklanjanju korova. Tvrdi da prirodni travnjaci najčešće zauzimaju manje plodna zemljišta ili ona koja plave, zbog čega ih poljoprivrednici zapostavljaju.
Stalnim iznošenjem, ali ne i vraćanjem, biljnih ostataka u zemljište, ono postepeno osiromašuje. Zbog toga se primjenom mineralnih gnojiva u zemljište osigurava da se korisne livadske biljke razviju i da ih životinje koje se njima hrane koriste u fazi kada imaju najviše proteina. Da bi to bilo ekonomski isplativo, odnosno da bismo mineralna gnojiva primijenili na najbolji mogući način, prvo bi trebalo napraviti analizu plodnosti zemljišta. Prema riječima Nikoletića, poznato je da bez dušika nema podizanja prinosa na prirodnim travnjacima. Međutim, on naglašava da se s dušikom ne smije pretjerivati, dodajući da je maksimalna količina dušika koju koristimo u prirodnim livadama do 160 kilograma po hektaru, a osim njega je poželjna i primjena fosfora i kalija.
Ako u zemljištu ima dovoljno fosfora, koristimo ga u količini 14-18kg/ha, a ako ga nema koliko bi trebalo, onda primjenjujemo 30-40kg/ha čistog fosfora. Kalij se dodaje tako što se poštuje pravilo da se s tonom pokošene suhe tvari iznese do 20kg/ha čistog kalija. Nikoletić kaže da su neke minimalne količine mineralno kompleksnih gnojiva NPK 15:15:15 150 kg/ha i 100 kg/ha KAN-a, uz napomenu da se fosforna i kalijeva gnojiva po pravilu unose u jesen, dok se dušična gnojiva primjenjuju nakon prvog i drugog otkosa.
Podizanje niskih prinosa na prirodnim livadama je uglavnom moguće primjenom odgovarajućih agrotehničkih mjera poput: gnojidbe, košnja zaostalih trava, uništavanja korova, kao i tehničkih mjera drljanja i valjanja travnjaka u proljeće, frezanja, ravnanja. Također je preporučivo uklanjanje krtičnjaka i mravinjaka čime se utječe na povećanje prinosa, dok je podsijavanje mjera kojom možemo popraviti narušen floristički sastav i povećati niske prinose.
Foto: Pixabay/stafichukanatoly
Tagovi
Prirodni travnjak Livada Stočna hrana Mineralna gnojiva
Autor
Više [+]
Marinko je profesor književnosti s višegodišnjim novinarskim iskustvom u elektronskim medijima. Osobito je zainteresiran za teme i zbivanja u agraru, a zamjenik je urednika na Agroklubu.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
#RuralFoto #Selo
Zanat koji lagano, nazalost ide u zaborav tradicija kosaca
Ljubav i natjecanje
nekada se Bik mjenjao za kosu, kosibaša gledao kao Profesor Doktor veliki znalac.
Natasa Luketic
prije 1 tjedan
Žao mi je ali pravila su vrlo jasno postavljena s razlogom a neki od njih su navedeni u komentarima drugih ljudi gore... Moglo bi se zapitati kako to Više [+] da nema OPG nego je odlučio raditi s obrtom, a ima ekološki vinograd. Malo čudno, prošao svu papirologiju za ekološku proizvodnju i sad je 'prroblem' registrirana djelatnost obrta. Usput, poslovni plan nema veze s upisanom djelatnošću.
Diana Holz
prije 3 tjedna
Es ist das Handwerk des Sensen' s das nicht mehr viele Leute beherrschen - leider. Es ist das Handwerk des Sensen' s das nicht mehr viele Leute beherrschen - leider.